• Mnogi se dioničari slažu da, iako je vodeća u regiji, Zagrebačka burza u sljedećih 5-10 godina ne može samostalno opstati te da treba partnera koji će joj omogućiti razvoj

O tome da se dioničari Zagrebačke burze baš ne slažu međusobno već se po medijima  dosta pisalo… Isto tako, poznato je da je bilo različitih želja glede strategije razvoja i sudbine same Burze. Neki su htjeli prodaju burze strancima, neki nisu, a neki su se ljutili jer je u javnost procurila vijest kako Uprava pregovara o prodaji sa potencijalnim kupcima, a nitko nije obavijestio sve dioničare… Uglavnom kako je jedan novinar jednom rekao, „…dioničari Burze se slažu kao rogovi u vreći…“

U trenutku pisanja ovog članka upravo se održava skupština Zagrebačke burze na kojoj se između ostalog odlučuje o tome tko će sjediti u njezinom Nadzornom odboru.
Novi deveteročlani NO će se, kako to propisuje Zakon o tržištu kapitala, sada sastojati od četiri zavisna člana koji predstavljaju dioničare Burze, te pet nezavisnih koji nisu u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama s Burzom, većinskim dioničarima, članovima Uprave itd.

Međutim, skupštini su kao prijedlog i protuprijedlog predložene dvije različite liste članova Nadzornog odbora.
Naime, dioničari burze još i prije spajanja Varaždinske i Zagrebačke burze neformalno su se dijelili na „bankarsku struju“ i male „privatne“ brokerske kuće. Budući da u  predloženom 'bankarskom' NO nema vlasnika privatnih brokerskih kuća, grupa nezadovoljnih dioničara izišla je sa svojom listom imena koje predlažu za članove NO-a.

O tome koja će od njih dobiti više glasova ovisiti će budućnost Zagrebačke burze, čija je integracija s burzama u regiji stala nakon pripajanja Varaždinske burze, a nije došlo ni do prodaje Burze za koju je početkom godine bila grupa nezadovoljnih dioničara na čelu s vlasnikom Auctora Marijanom Palićem.

Na prijedlog ovakvog sastava Nadzornog odbora, u kojem dakle ne bi sjedio nijedan predstavnik privatnih brokerskih kuća, stavljen je protuprijedlog skupine dioničara iza kojeg su stali Auctor,  ICF grupa, To-One, Hita vrijednosnice, Karlovačka banka i Hypo Alpe Adria banka, koji ukupno kontroliraju 26 posto dionica.

Inače, iako su se ove godine stekli uvjeti da se dionice Zagrebačke burze uvrste na burzu, jer dioničari sada mogu biti i oni koji nisu članovi Burze, to se zasada nije dogodilo pa je ostalo nepoznato i koju bi cijenu postigle.

Isto tako, mnogi se dioničari slažu da, iako je vodeća u regiji, Zagrebačka burza u sljedećih 5-10 godina ne može samostalno opstati te da treba partnera koji će joj omogućiti razvoj jer sa svojih desetak likvidnih dionica hrvatska burza ne može imati bitnu ulogu na europskom tržištu, a trend je i u svijetu da se burze spajaju. Zasad je spajanje burzi o kojem se inače priča već godinama ostalo samo u fazi priče, ali možda se upravo sada donose odluke koje će nešto promijeniti po tom pitanju.