• Ovo najnovije zaduženje izazvalo je niz nezadovoljstava i negativnih mišljenja u javnosti, čak i pravi revolt kod nekih građana...

Ministarstvo financija prošli je tjedan izdalo obveznice vrijedne 1,5 milijardi kuna s fiksnom kamatom od 6,75 posto, dok su obveznice teške 650 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti izdane uz kamatu od 6,5 posto.

Budući da su obje obveznice druga tranša već postojećih izdanja, dospijevaju za nešto manje od deset godina - 5. ožujka 2020. godine.
Navedene obveznice Ministarstva financija ovaj tjedan se uvrštavaju u službeno tržište Zagrebačke burze.

Vlada je prošli tjedan priopćila da će se zaduženjem financirati tekuće obveze proračuna i refinancirati obveze koje dospijevaju u idućem razdoblju, a ministar financija Ivan Šuker tada je istaknuo da novo izdanje obveznica Hrvatskoj osigurava financijsku stabilnost koja je potrebna za provedbu reformi.

Ovo najnovije zaduženje izazvalo je niz nezadovoljstava i negativnih mišljenja u javnosti, čak i pravi revolt kod nekih građana... Tako je i Facebook postao mjesto iskazivanja revolta osnivanjem grupe koja se protivi takvom zaduživanju. Grupi je dobila ime  'Hrvati protiv novih zaduživanja – E nećete više bando lopovska! ', a  ovo je već drugi put da se putem interneta iskazuje nezadovoljstvo političkim odlukama Vlade Republike Hrvatske korištenjem termina 'bando lopovska'.

Grupa je u  jedan dan prikupila preko 1400 članova koji su nezadovoljni zaduživanjem ministra Šukera za novih skoro 15 milijardi kuna, koja je  i predsjednik  Republike okarakterizirao  kao 'loša'.

U opoziciji koja ovakve situacije naravno koristi za vlastitu političku promociju tvrde da su nova zaduženja nazvali tolika da bi za otplatu dugova svaki Hrvat trebao besplatno raditi sljedećih 5 godina.

Budući da Vlada izdaje i jedno izdanje dolarskih  obveznica koje se prodaju na USA tržištu,  prednost dvaju domaćih izdanja obveznica jest to što će primjerice  kamate ići u prihod mirovinskim fondovima koji su sudjelovali u izdanju, ali postoji i negativna strana cijele priče, naime svu likvidnost koju je u sustav ubacio HNB svojim monetarnim mjerama opet je povukla iz sustava država a time će se opet odgoditi pad kamatnih stopa koji bi pozitivno djelovao kao poticaj oporavku gospodarstva.