Najznačajnije izmjene koje donosi novi zakon odnose se na omogućavanje izravnih naplata novčanih tražbina putem FINA-e, koja će na temelju pravomoćnih sudskih i ovršnih odluka, odnosno presuda, rješenja ili odluka suda provoditi naplatu
Kako bi se, prema najavi ministra pravosuđa Orsata Miljenića, rasteretili sudovi te ubrzali ovršni postupci koji su se u prošlosti pokazali kao izuzetno skupi i dugotrajni procesi, Vlada je pripremila novi Ovršni zakon koji se, nakon što ga je krajem rujna prihvatio Sabor, primjenjuje od 15. listopada ove godine.
Najznačajnije izmjene koje donosi novi zakon odnose se na omogućavanje izravnih naplata novčanih tražbina putem FINA-e, koja će na temelju pravomoćnih sudskih i ovršnih odluka, odnosno presuda, rješenja ili odluka suda provoditi naplatu. Osim toga, novi zakon radnicima omogućava izravnu naplatu putem FINA-e tražbina koje im poslodavci nisu isplatili. Tako radnici u budućnosti više neće morati pokretati sudsku ovrhu radi naplate svojih potraživanja, već će, sukladno odredbama Zakona, dostaviti potvrdu poslodavca s obračunom dospjele, a neisplaćene plaće, naknade za plaću ili otpremnine na temelju koje će FINA pokrenuti postupak naplate potraživanja s ovršenikovih računa. Poslodavac će imati pravo sudski osporiti pokrenutu naplatu u roku od 30 dana, a ukoliko sud u navedenom roku ne donese odluku o osporavanju naplate, FINA će izdati bankama nalog za prijenos zaplijenjenih sredstava.
Osim spomenutih promjena, novi zakon u potpunosti napušta institut javnih ovršitelja koji je kao značajna novina hrvatskog pravnog sustava predstavljen krajem 2011. godine, a u proteklih se manje od godinu dana, od kada je Zakon o javnim ovršiteljima donesen, njegova primjena dva puta odgađala. Prema odredbama novog zakona, za sve ovrhe koje se ne mogu riješiti izravno putem FINA-e, koristit će se tradicionalan sudski model.
Novim je zakonom dodatno uređeno i postupanje sa zadužnicama koje će javni bilježnici, nakon ovjeravanja, prijaviti u jedinstveni registar zadužnica. U registar će se, osim zadužnica ovjerenih nakon stupanja zakona na snagu, unijeti i stare zadužnice, a nadzor nad registrom će, u cilju smanjivanja rizika manipulacije zadužnicama te njihove dvostruke naplate, provoditi FINA koja će biti umrežena s javnobilježničkim uredima. Kontrola unosa zadužnica izdanih prije stupanja zakona na snagu provodit će se putem naplate, budući da „stare“ zadužnice, za koje vjerovnici nisu zatražili unos u Registar, neće moći biti naplaćene.
U pogledu ovrha nad pokretninama i nekretninama, najznačajnije se izmjene u novome Zakonu odnose na uvođenju aktivnije uloge ovrhovoditelja, koji će morati nazočiti ovrhama. Ukoliko se ovrhovoditelj više puta ne odazove pozivu na ovrhu, novim se zakonom omogućuje obustava postupka, što bi u konačnici trebalo rezultirati skraćivanjem postupaka i dodatnom zaštitom dostojanstva ovršenika.
