Kada smo izloženi kroničnom stresu, u tijelu nastupaju značajne promjene
Znamo da su srčane bolesti najčešći uzrok smrti. Kod koronarne srčane bolesti dolazi do zadebljanja stijenki glavnih arterija, koje srcu dovode neophodnu krv. Tome se pridružuje nastanak krvnih ugrušaka. Ako dođe do potpunog začepljenja arterija, dotok krvi se prekida i srčani mišić počinje odumirati. To su osnove, ali samo dio mnogo šireg problema.
Talijanski kardiovaskularni patolog Giorgio Baroldi dugo je preispitivao konvencionalne teorije. Dakle, nekoliko najvažnijih saznanja iz njegovih istraživanja. Kod nekih osoba sa znatnim suženjem arterija nema znakova oštećenja srčanog mišića, iako je srcu teže pumpati krv kroz sužene arterije. Zapravo, postoji mogućnost i zaobilaženja blokiranih arterija gustom mrežom manjih krvnih žila (tzv. kolateralna cirkulacija). Infarkt je itekako moguć i bez blokiranih arterija. Da li je jedan od glavnih uzroka u samom srcu?
Kada smo izloženi kroničnom stresu, u tijelu nastupaju značajne promjene. Aktivira se i drugi (brži) sustav proizvodnje energije, gdje se kao izvor upotrebljava glukoza. Nezgodno je to što sagorijevanjem glukoze nastaju i neki kiseli nusprodukti, pa i srčani mišić postaje kiseliji. To može dovesti do odumiranja stanica, odnosno nekroze dijela srčanog mišića. Zbog novonastale promjene u dinamici protoka krvi, dolazi do oštećenja arterijskih stijenki. Oštećenja potiču stvaranje krvnih ugrušaka i eto ti problema. Možemo li razlučiti uzrok i posljedice? Ne zanosite se teorijama o kolesterolu i masnoćama. Ispod 40% oboljelih od srčane bolesti ima povišene razine kolesterola ili triglicerida.
Stres nipošto nije stvar za zanemarivanje i šalu. U konačnici, stres sagorijeva dragocjene zalihe hranjivih tvari, koje bi nas inače štitile od srčane bolesti. Osoba pod stresom preplavljena je adrenalinom i kortizolom. Zbog adrenalina, krv se u slučaju ozljede lakše gruša, a zbog njega raste i tlak. Sve što ne biste poželjeli. Kortizol povisuje razinu glukoze u krvi i doprinosi pretilosti, a to sve skupa doprinosi dijabetesu. Rizik od srčane bolesti kod dijabetičara je 5 puta veći nego kod ostalih. Kortizol sprečava izlazak natrija iz tjelesnih stanica, ali zato potiče izbacivanje kalija. Ova neravnoteža dovodi do zadržavanja tekućine, pa čak doprinosi i odumiranju srčanih stanica. Osoba pod stresom obično se hrani izuzetno slabo. Šećer, alkohol i pušenje su u prvom planu. To samo dodatno otežava situaciju i stavlja vas na sam rub ponora. Jeste li čuli za „sindrom slomljenog srca“? Tu se misli na sasvim konkretno slabljenje glavne srčane komore zbog razarajućeg emocionalnog ili fizičkog stresa.
Suprotno onome u što nas svakodnevno i beskrajno uvjeravaju, sušta je činjenica da osobe s višim razinama kolesterola obično žive duže. Dobro ste čuli, ŽIVE DUŽE. Kolesterol, po svemu sudeći, predstavlja zaštitu od srčane insuficijencije. Moramo znati da je njegova razina u najvećem broju slučajeva upravo onakva kakva tijelu najbolje odgovara. A statini (za snižavanje kolesterola) samo doprinose arterijskom plaku. Uz to, oni zaustavljaju produkciju mitohondrija (sićušnih tvornica energije) kod pojačanih tjelesnih aktivnosti.
Dakle, da li je obuzdavanje stresa superiorno stentu, premosnicama i statinima?
Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]
