Snažno izražen obrambeni stav zbog gutanja velike količine bjelančevina nije ništa neuobičajno. ZAR BJELANČEVINE NISU POTREBNE ZA ZDRAV ŽIVOT? Kada mesožderu govorite o vegetarijanstvu i prednostima života bez kobasica i odrezaka, neobično će vas odmjeravati, ČUDEĆI SE DA UOPĆE ŽIVITE. Maltretirate li i djecu suludim dijetama? Odakle vam snaga? HRANA ZA MOZAK? Najviše informacija o bjelančevinama i njihovim (navodno) visokim vrijednostima dolazi u javnost od tzv. SPECIJALNIH INTERESNIH SKUPINA. Tu prvenstveno mislim na mesnu i mliječnu industriju. Da li je onda čudno ako prosječan potrošač misli da je jelovnik sastavljen od mesa, jaja, mlijeka i sira više nego poželjan? Naravno, prvenstveno treba razdvojiti propagandu od činjenica. Organizam treba bjelančevine iz 2 razloga: za rast i obnovu tkiva. Usprkos nekim predrasudama, bjelančevine NISU POTREBNE za mišićnu energiju, povećanu aktivnost ili kao izvor energije. Priroda je to idealno zamislila. Količina proteina u majčinom mlijeku SMANJUJE SE paralelno s usporavanjem dječjeg rasta. (Zanimljivo je primijetiti da je udio proteina u majčinom mlijeku mnogo manji nego kod standardne prehrane, koju danas stručnjaci preporučuju.) Kakav je onda smisao visokoproteinske hrane kasnije u životu? Ukratko, nikakav. Dakle, obnova tkiva i zamjena mrtvih stanica nemoguća je bez bjelančevina. Međutim, količina degeneriranih ili mrtvih stanica direktno je povezana sa stupnjem TJELESNE ZATROVANOSTI. (Na to sami utječemo-načinom života, prehranom i sl.) Manje otrova znači da će i potrebe za proteinima biti manje. Vidjet ćemo da to i nije tako nevažno. Bjelančevine nisu dobar izvor energije i koriste se u tu svrhu samo kod visokog unosa ili ako ugljikohidrati nisu na raspolaganju. TO JE KOMPLICIRANI PROCES S PUNO OTPADNIH SPOJEVA DUŠIKA ("nečista energija"), što dodatno opterećuje jetra, bubrege i druge organe. Znate li da proteinski dodaci za "skladno" tijelo zapravo rade pravi dar-mar u tijelu? Velika količina novog dušika ruši ravnotežu, a dolazi i do gubitka važnih hranjivih tvari. Ništa čudno, PROTEINSKI DODACI SU MRTVA HRANA (sojin prah, jaja u prahu, kravlje mlijeko u prahu...), u kojoj je sva vrijednost UNIŠTENA još prije pakiranja. Jaja u prahu dovode do začepljenosti, sojin prah onemogućava absorpciju nekih aminokiselina, a mlijeko u prahu znači i gomilanje sluzi. Općenito, prekomjerni unos proteina je štetan. Tako se višak dušika taloži u mišićima kao kinotoksin i uzrokuje KRONIČNI UMOR. Sumnja se i na VEZU PROTEINSKIH VIŠKOVA S ALERGIJAMA. Simptomi artritisa obično se povlače pri prehrani s vrlo malo bjelančevina. Optimalni unos? U svakom slučaju, ne više od 20-30g dnevno za odraslu osobu, odnosno MANJE OD POLOVICE prosječnog unosa u razvijenim zemljama. Bolesti zbog VIŠKA bjelančevina vrlo su česte, a zbog MANJKA iznimno rijetke. Osim iz hrane, tijelo sintetizira upotrebive bjelančevine i iz proteinskog otpada. Konačni produkt prerade bjelančevina su aminokiseline, koje zatim kruže u krvnom i limfnom sustavu. Ovakav svojevrsni aminokiselinski bazen po potrebi se dopunjava zalihama iz jetre, ali i iz drugih stanica. Pohrana viškova vrši se na istim lokacijama. Od 23 aminokiseline, 8 je esencijalnih, odnosno njih možemo dobiti samo iz hrane. Zbog toga, kompletne bjelančevine (sa svih 8 esencijalnih aminokiselina) iz mesa ili jaja uopće nisu potrebne. POGOTOVO NISU POTREBNE U SVAKOM OBROKU. 50% toplinski obrađenih bjelančevina tijelo uopće ne može iskoristiti. Bojim se da je njihova uloga sve prije nego dobra.