Nedavno je u britanskom časopisu «The Guardian» objavljen članak o tome kako oblik tijela utječe na rizik od obolijevanja od nekih bolesti. I tako znanstvenici potvrđuju da visoki ljudi imaju veću vjerojatnost obolijevanja od raka dojke, prostate, debelog crijeva, leukemije i limfoma. S druge strane, niski ljudi su ugroženiji po pitanju kardiovaskularnih oboljenja i infarkta. U kasnijoj raspravi u istom tekstu dotiču se pitanja debljine, rasporeda masnog tkiva, oblika samog tijela, kao i životnih navika vezanih uz njih. Osnovno pitanje jest može li se samim pogledom u ogledalo reći kakvi su rizici da u bliskoj budućnosti obolite od nečeg već spomenutog. Ako za sada ostavimo po strani sve te vrlo ozbiljne bolesti i okrenemo se samo oboljenjima sustava za pokretanje, a posebice onim degenerativnim, onda svakako pogled u ogledalo može proreći mnogo toga i bez kristalne kugle. Količina masnog tkiva i mjesto njegovog nakupljanja može prilično točno odrediti životne navike samog čovjeka, od onih prehrambenih, pa sve do navika u pogledu kretanja. Položaji zdjelice i ramena u opuštenom stojećem stavu ukazuju na dominantni položaj tijekom dana, bilo on sjedeći ili stojeći. Položaj nogu i način na koji su one u kontaktu sa podlogom govori o njihovoj aktivnosti ili neaktivnosti. Mišićna masa i njen raspored jasno ukazuje na tip fizičkog opterećenja kojemu je tijelo podvrgnuto. Sve to zajedno može nekada i vrlo jasno ukazati na moguću pojavu oboljenja sustava za pokretanje ili rizika za njegov nastanak. Upravo se tom inspekcijom služimo u fizioterapiji, ne bi li predvidjeli mogući razvoj događaja, te ga uz suradnju samog pacijenta pokušali spriječiti. Naravno, ta prevencija se zasniva na vrlo prozaičnim polugama, poput prehrane i fizičke aktivnosti, na što ukazuju i znanstveni radovi objavljeni u spomenutom članku «The Guardiana». Ulazeći u samo bit problema, autori govore kako je oblik tijela rezultat sprege naslijeđa i životnih navika. Napominju isto tako da su u mnogih spomenutih bolesti upravo životne navike te koje smanjuju ili povećavaju rizik od oboljenja, te da mijenjanje tih istih navika može biti ključ za zdrav i ugodan život. Mi smo, naravno, navikli u ogledalu tražiti isključivo estetske nedostatke. Koncentrirani na poželjan oblik našeg tijela, nastojimo ga učiniti bližim trendovskim standardima ljepote. Čak i takav pristup može donijeti blagodati na polju očuvanja zdravlja. Jer veća mišićna masa, bolja fizička kondicija i manja količina masnog tkiva neizostavno smanjuje rizik od brojnih oboljenja, posebice kardiovaskularnih, te dijabetesa tipa 2. No, kod naglih promjena odnosta svih tih parametara u tijelu, specijalno onda kada su potaknuti naglim i neodmjerenim dijetama, iznimno agresivnom fizičkom aktivnošću, a možda i konzumacijom stimulativnih sredstava, mogu biti i te kakav rizik za pojavu mnogih, pa čak i nekih rijetkih bolesti. Sve u svemu, odraz u ogledalu je prije svega odraz životnih navika. Razumjeti tu jednostavnu istinu znači postati sposoban i spreman promijeniti ono što s njima nije u redu. Shvaćanje kako je sve u mojim rukama, daje mi alat kojim ću promijeniti ono što mi se ne sviđa ili mi ne odgovara. Svi ostali pristupi, kao i pokušaji naglih promjena, samo donose novi psihofizički stres, a s njime i novi rizik po zdravlje. Pogled u ogledalo može biti početak te promjene, a mijenjanje oblika tijela tek signalna lampica o tome gdje smo sada i dokle smo stigli na tom svom malom, ali važnom putovanju.