Ugroženo je područje Zagreba, cijelo Posavlje pa posebnu pozornost treba posvetiti psima koji dolaze iz tog dijela zemlje.


Osim što izazivaju lokalnu iritaciju kože na mjestu gdje su se uhvatili, krpelji mogu pre­nositi i neke bolesti, o čemu će biti govora u nastavku.

Važno je zapamtiti da treba reagirati prije nego se krpelj uopće zakači za životinju. To znači da treba preventivno tretirati i psa i macu tijekom cijele godine, kako bi stalno bili zaš­tićeni.

Danas na tržištu postoje mnogi insekticidi koji štite od krpelja i po nekoliko mjeseci pa ukoliko niste ničim tretirali vašeg ljubimca tijekom zime, proljeće je vrijeme da to uči­nite.

Krpelji iz skupine Ixodide važni su i kao prijenosnici uz­ročnika nekih bolesti kao što su babesiosa, anaplasmosa, er­lichioza te neka bakterijska oboljenja.

Na mjestu gdje se na koži nastanio krpelj dolazi do iri­tacije kože, a moguće su i aler­gične reakcije na neke sastojke sline krpelja. Osim što prenose uzročnike bolesti, neki krpelji imaju u slini peptid koji im slu­ži pri odlaganju jajašaca, a tok­sičan ja za toplokrvne organizme. Taj otrov može izazvati paralizu kod domaćina. Kod takvih slučajeva dovoljno je odstraniti krpelja i znakovi bolesti će se brzo povući.
Oboljenje koje prenose kr­pelji, a o kojem je uvijek bilo najviše govora jest svakako ba­besioza ili piroplazmoza, iako je srećom ovdje u Primorju nemamo.

Babezioza je bolest koju uzrokuje protozoa Babesia ca­nis odnosno Babesia gibsoni. Ova protozoa je intracelularni nametnik, dakle živi i razmnožava se u stanicama svojeg domaćina. Preko krpelja Babesia stiže izravno u krvni optok svog krajnjeg domaćina psa. Tu na­seljava crvena krvna tjelešca i to obično u paru. Nakon odre­đenog vremena dolazi do raspada crvenih krvnih zrnaca te progresivne anemije, što će izazvati cijeli niz simptoma. Prvi simptom koji vlasnici primijete jest bezvoljnost te odbija­nje hrane, što se događa zbog rasta tjelesne temperature koja može doseći 41° Celzija. Urin postaje taman, boje piva, a jav­lja se i žutica pa u nekim krajevima ovu bolest nazivaju ma­ligna žutica. Stolica je intenzivno žute boje, pa je to jedan od bitnih podataka na koje nam ukaže vlasnik. Kod kro­ničnog oblika bolesti simptomi su manje specifični: oboljela životinja je depresivna, povremeno ima povišenu tempera­turu, a apetit varira. U takvom obliku bolest može trajati tjednima pa i mjesecima. Rijeka s okolicom ne spada u posebno ugrožena područja, ali se ovo oboljenje pojavljuje sporadi­čno. Ugroženo je područje Zagreba, cijelo Posavlje pa po­sebnu pozornost treba posvetiti psima koji dolaze iz tog di­jela zemlje. Savjesni vlasnici koji primjećuju svaku promje­nu na svom psu obično već pri prvom dolasku na pregled na­vedu cijeli niz simptoma ove bolesti pa tako nama veterina­rima uvelike olakšaju posao.