Koje je korijenje bolje, proljetno ili jesensko? Zavisi koje tvari točno želite. Što se tiče gaveza, on je najčešće puno sluzaviji u proljeće jer se snažno puni vlagom iz tla i kišom koja tada često pada
Prije nekoliko godina pisala sam o pripremi masti od gaveza (tekst možete pronaći pod naslovom „Gavez – odlična biljka za kožu“ na linku burza.com.hr/portal/gavez-odlicna-biljka-za-kozu/7494), no još uvijek povremeno oko ovoga dobivam upite.
Najčešća, a najzanimljivija pitanja su: zašto se ponekad na mast od gaveza hvata plijesan, kakva je to mast oprana u devet voda ili koji je gavez bolji – proljetni ili jesenski.
Korijen ljekovitog crnog gaveza (Symphytum officinale) je vrlo sluzav i pun vode. Puno više nego je to na primjer korijen mrkve. Kada se suši, jako se stisne i mnogostruko izgubi svoj obujam. U toj sluzi su sadržane njegove ljekovite tvari. No, kako je sluz u svojoj osnovi voda, skupa s tim ljekovitim tvarima se pokvari, tj. upljesnivi. Kako se mast od gaveza radi tako da se isjeckan korijen lagano zagrijava u svinjskoj masti i kada dođe do točke gdje se mast počinje zagrijavati pred „cvrčanje“, ako je temperatura nedovoljno visoka ili je bilo previše sluzi (proljeće, kiše) koja nije uspjela ishlapiti, dolazi do pljesnivosti. Zato je uputno još vrlo toplu mast sipati u tople sterilizirane teglice te na vrh staviti papirnate ubruse koji se mijenjaju sljedeća dva tjedna. Oni će pokupiti isparavanje sluzi. Nakon toga se stavlja aluminijski poklopac.
Svinjska mast u kojoj se najčešće radi mast od gaveza je puna nečistoća. Kada se opere u par voda postaje vidljivo bjelija. Kako mast od gaveza često ide na rane, neki praktičari za njenu izradu koriste isključivo opranu svinjsku mast. Tradicijski se mast za ljekovite pripravke pere u devet voda. Zašto baš devet, ne znam. Pranje se radi tako da se u neku zdjelu stavi dio masti i isto toliko hladne vode i miješa kuhačom, kao kada se kuha puding na primjer. Nakon nekog vremena (par minuta) mast se skupi „u sebe“, a voda se odvoji i izlije, to se ponovi ukupno devet puta. Nakon toga se mast stavi u frižider da se voda dobro ohladi i izdvoji i izlije do kraja.
Druga verzija je da se sve radi s toplom vodom i sa zagrijavanjem na vatri. Na kraju svakog pranja mast treba pustiti preko noći da se „stisne u sebe“ na hladnom ili u frižideru. Izlije se voda koja se odvojila i ponovo se dodaje nova topla voda.
Treće pitanje - koje je korijenje bolje, proljetno ili jesensko - to zavisi koje tvari točno želite. Što se tiče gaveza, on je puno sluzaviji (najčešće) u proljeće jer se snažno puni vlagom iz tla i kišom koja tada često pada. Korijen se vadi kada je tek krenulo mlado lišće. Proljetni je zbog sluzi puno adekvatniji za izradu tinktura nego masti (zbog kvarnosti), a naravno, obratno, jesenski je bolji za izrade masti. Najkvalitetnije je da se isti medij (mast ili alkohol) zasiti i proljetnim i jesenskim iscrpninama na način da se u, na primjer, već napravljenu mast od gaveza dodaje novi gavez i ponavlja postupak izrade preparata. A kako se oni točno izrađuju, pogledajte u prošlim člancima na tu temu.
