Negativno raspoloženje koje prevladava već dosta vremena na tržištu kapitala, prošlog se tjedna nastavilo. Dionička tržišta su gotovo cijelo vrijeme bila u minusu. Rastuća inflacija potaknuta snažnim rastom cijena nafte sve više pridonosi neizvjesnosti na tržištima kapitala, a to će definirati smjer koji će centralne banke zauzeti prilikom definiranja kamatnih stopa, a onda time i odrediti cijenu kapitala, te budući smjer kretanja tržišta kapitala u cjelini.
Vrijednosti udjela dioničkih i mješovitih fondova slijedile su cjenovni smjer tržišta kapitala, no dinamika tih kretanja najviše je ovisila o izloženosti pojedinoj regiji ili sektoru (npr. dok raste cijena nafte uvijek ima i onih kojima to ide u korist iako većina trpi štetu).
Statistika HANFA-e koja govori o stanju vrijednosti imovine pod upravljanjem u otvorenim investicijskim fondovima, kao što je i očekivano bez većih je promjena u odnosu na mjesec ranije.
Ipak, imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u svibnju je porasla za 340,06 milijuna kuna, na ukupno 19,7 milijardi kuna što je prvi ovogodišnji mjesečni porast imovine u ovom dijelu financijske industrije.
Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, imovina dioničkih fondova porasla je 2,53 posto odnosno na 8,235 milijardi kuna. Nešto slabiji rast (2,16 posto) zabilježili su novčani fondovi čija je imovina krajem svibnja dosegla 4,86 milijardi kuna. Imovina mješovitih fondova porasla je manje od jedan posto na 5,98 milijardi kuna, dok je imovina obvezničkih zabilježila pad od 3,73 posto na svega 622,78 milijuna kuna ili oko 3 % ukupne imovine u otvorenim fondovima.
Iz navedenih se podataka vidi kako je najveća zastupljenost i dalje u dioničkim fondovima, usprkos aspektu rizika koji ide u prilog drugim vrstama fondova što očigledno pokazuje da je i dalje prinos kriterij broj jedan kod većine ulagača u otvorene fondove, bez obzira na minuse zadnjih pola godine.
