Vježbe opuštanja su iznimno važne u borbi protiv stresa. Prije svega fizičkog opuštanja. Svi smo skloni misliti kako je psihička napetost priča za sebe, odvojena od fizičkog svijeta, ali nije. Ona ima i svoju tjelesnu dimenziju


Stres je već godinama omiljena medicinska tema. Vjerojatno nema zahvalnije teme za beskonačne rasprave, naprosto zato što smo neminovno, svakodnevno i u velikom obimu izloženi njegovim učincima. Ono što obično nedostaje na kraju svake rasprave je način na koji možemo smanjiti stres, ili barem njegovo djelovanje na organizam. Ona floskula s izbjegavanjem stresnih situacija potpuno je neupotrebljiva, jer je već i samo nastojanje da se izbjegne stres ustvari novi stres.

U osnovi, naš lokomotorni aparat može biti ključ razumijevanja kako stres i dugotrajna napetost funkcioniraju te kako se njihovo djelovanje širi cijelim organizmom. Upravo sada, dok čitate ovaj tekst, vjerojatno ste napeti. Pokušajte se na trenutak opustiti. Vidjet ćete kako su se u trenu spustila ramena, što znači da su mišići ramenog obruča bili u grču više no što je to stvarno potrebno. Takav spazam u dužem vremenskom periodu uzrokuje cijeli niz nepovoljnih procesa u samim mišićima i njihovoj okolini. Od čuvenog nakupljanja mliječne kiseline, preko usporavanja cirkulacije u samom mišiću i zglobovima, sve do pritiskanja na živce u njihovom tijeku ili izlazištu iz kralježnice. Kao izolirani simptomi mogu se još javiti i grčevi, bolovi, trnci, hladni prsti na rukama i nogama i još mnogo toga. Posredno, loša funkcija mišića može se odraziti i na sve unutarnje organe, od pluća i srca, sve do želuca, gušterače, jetre i ostalih. No, sve to već znamo.

Pravo je pitanje kako se boriti protiv toga te kako spriječiti razvoj pravih bolnih stanja ili bolesti? Fizička aktivnost prije svega. Zašto, pa zar nije i ona sama po sebi stres? Jest, ali u onom obliku u kojem je cjepivo protiv bolesti sama bolest. Može se slobodno reći da je tjelovježba cjepivo protiv stresa. Jačajući funkciju lokomotornog aparata (koji, istini za volju, čini cca 70% mase vašeg tijela), stvara se otpornost na fizički stres, a disciplina i koncentracija koju vježbate unutar fizičke aktivnosti također smanjuje loše efekte psihičkog stresa. Kada ovdje preporučam tjelovježbu, onda ne mislim na intenzivno bavljenje sportom po nekoliko sati svaki dan. Ovo je preporuka za rekreativni sport s naglaskom na vježbe snage, izdržljivosti, a posebno istezanja.

Vježbe opuštanja su iznimno važne u borbi protiv stresa. Prije svega fizičkog opuštanja. Svi smo skloni misliti kako je psihička napetost priča za sebe, odvojena od fizičkog svijeta, ali nije. Ona ima i svoju tjelesnu dimenziju. Zgodan su primjer za to čuvene tablete za smirenje Apaurin. One ne djeluju na mozak direktno, već opuštaju mišiće i tako smiruju nervnu napetost. Ali, ne trebate se dovesti u situaciju da morate uzimati bilo kakve lijekove, pa ni Apaurin. Svi sustavi za opuštanje (joga, meditacija, autogeni trening i sl.) imaju za cilj treniranje vašeg intelekta i svijesti kako bi se mogli po volji opustiti. Vrlo je sličan fizički i psihički trening. Vježbajući trčanje svakodnevno, nećete se uspuhati kada morate tijekom radnog dana požuriti uz stepenice. Vježbajući opuštanje svakodnevno, moći ćete ostati mirni i kada je oko vas tornado. Moram reći da mi je ponekad žao kada vidim da ljudi nakon nekoliko dana vježbanja tehnika za opuštanje odustaju ili ih vježbaju samo onda kada je frka. To neće donijeti ništa dobro. Tehnika nije Apaurin, pa da se uzme onda kada treba. Tehnika je trening i ako nije redovit, nema rezultata. Dakle trening "duha i tijela" jest najvažniji. Pa, ipak, postoje pomoćni postupci koji djeluju smirujuće i koji uklanjaju fizičke aspekte stresa. Masaža je u tome dobra, posebno ona koja obuhvaća leđa i noge. Sauna, posebno suha ili finska, osim drugih djelovanja, izvrstan je prirodni sedativ. Tople kupke i jacuzzi imaju isti efekt. Naravno, postoji i čitav niz preparata na bazi bilja, bilo u obliku krema i ulja, bilo u obliku čajeva i kapsula, no to već izlazi iz domene jednog fizioterapeuta.