U eri svih mogućih boleština, zagađenja i trovanja, hrana iz organskog uzgoja nesumnjivo predstavlja hit. I dobro da je tako. POVRĆE S OTROVNIM DODATKOM ZASIGURNO NITKO NE ŽELI. A jabuke špricane desetak puta nemaju crva, jer su previše toksične. Nažalost, malo tko izbjegne žlicu otrova dnevno. Moj savjet je da svakako birate organsko, mada moram iznijeti i neke opaske.

Organski uzgoj podrazumijeva neka pravila, kao što su prirodna kontrola nametnika, izbjegavanje umjetnih gnojiva i sl. Nekada su se time bavili samo sitni proizvođači, ali danas su uključene i velike korporacije, recimo Kraft, Pepsi, Kellogg, Mars i dr.  Sve veća potražnja očito je dovoljan mamac. Hrana iz organskog uzgoja prilično je skuplja od konvencionalne. Odmah moram naglasiti da se organski može uzgajati doslovno sve, OD JABUKE I RAJČICA DO MLIJEKA I SVINJETINE. Upravo u tome leži problem, kada se organska etiketa lijepi na inače nezdrave namirnice.

Većina kroničnih bolesti današnjice NIJE POSLJEDICA NE-ORGANSKE HRANE, VEĆ POGREŠNE HRANE, POPUT ŠEĆERA, BRAŠNA, MESA I MLIJEKA. ZBOG TOGA ORGANSKI ŠEĆER ILI ORGANSKA GOVEDINA NEĆE POPRAVITI ZDRAVSTVENI STATUS, SLIČNO KAO ŠTO GA NEĆE NI ORGANSKI DUHAN. Propagiranje organskog čipsa ili hamburgera je zavođenje kupaca u pogrešnom zdravstvenom smjeru. Ovakav tip hrane sigurno vam neće činiti dobro. Drugim riječima, SAMO organsko ne znači uvijek i zdravo.

Prema nekim analizama, 89-99% štetnih kemikalija unosimo hranom, ali su koncentracije vidno različite. U MESU JE 14 PUTA VIŠE PESTICIDA NEGO U BILJKAMA, MAKAR SE BILJKE PRSKAJU IZVAN SVIH KRITERIJA. Veća ili manja zagađenja stočne hrane akumuliraju se u masnom tkivu, čineći meso sve otrovnijim. (Slično važi i za ribu.) Ovakav slijed događaja nemoguće je izbjeći i korisnici ovakve hrane vremenom će trpjeti zbog kroničnih i mnogih drugih bolesti.

Jedan od primarnih zadataka organske proizvodnje je spas Zemlje, posebno kroz smanjenu potrošnju fosilnih goriva. Pri tome, hrana životinjskog porijekla vrlo je rasipna, bez obzira na kakav način se uzgaja. ZA JEDNU KALORIJU ŽIVOTINJSKIH PROTEINA POTROŠI SE 25 KALORIJA ENERGIJE IZ FOSILNIH GORIVA (da o enormnoj produkciji stakleničkih plinova, porijeklom od stoke, niti ne govorim). Omjer je 11 PUTA LOŠIJI nego kod žitarica. Uz to, više od 33% obradive površine služi za stočnu hranu, čime se konstantno povećava svjetska glad. (Omjer dobivene prema potrošenoj hrani kod životinja je izrazito loš.) Mislite da je dobro da se 40% svjetske proizvodnje žitarica troši za stočnu hranu? Pola te količine bilo bi dovoljno za sva gladna usta ovog svijeta. Uglavnom, CIJELA FILOZOFIJA ORGANSKOG UZGOJA UPADA U TEŠKE KONTRADIKTORNOSTI, SVE DOK POD ISTU KAPU STAVLJAMO HRANU BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA.

Još nekoliko praktičnih savjeta. Najviše se prskaju jabuke, kruške, breskve, krumpir, grožđe i jagode, a najmanje cvjetača, kapula, kivi, brokole i ananas. Ovo navodim tek kao općeniti orijentir, za procjenu isplativosti nabavke biljne hrane iz organskog uzgoja. Guljenje i uklanjanje vanjskih listova je također dobra zaštitna mjera. I pokušajte čuvati planetu, koliko god je to moguće. Za sada druge nemamo.

photo by pat herman