Uredno popunjeni i potpisani obrazac Europskog izvješća o nezgodi stvara pretpostavku da je ono što su vozači napisali točno i to oštećenome služi kao dokaz prava na odštetu
„Imao sam manju prometnu nezgodu s manjim oštećenjima na mom vozilu (ogrebotine po boku), koje je uzrokovao vozač osiguran kod osiguratelja X. S obzirom da se radi o manjoj materijalnoj šteti, ispunili smo i potpisali Europsko izvješće o nezgodi, a policiju nismo zvali na uviđaj. Javio sam se osiguratelju štetnika, koji je odbio pregledati štetu i traži da dovedem vozača koji mi je uzrokovao štetu i da oni potom izvrše rekonstrukciju...“, G.O.
Iako se lako može naći opravdanje za postupak osiguratelja koji traži da na rekonstrukciju nezgode dođe i štetnik/osiguranik i oštećeni (sumnja u to da li se nezgoda, na kojoj nije uredovala policija dogodila i da li je izjava oštećenoga točna, dakle, sprečavanje prijevara koje nisu rijetkost), nigdje nije propisana obveza vozača da u slučaju manje materijalne štete na vozilima nezgodu prijave policiji. Naprotiv, obveza vozača je da ispune i potpišu formular Europskog izvješća o nezgodi, koji se potom može koristiti kao prijava štete (koju inače podnosi osiguranik/štetnik) i kao odštetni zahtjev (koji inače podnosi oštećeni).
Pošto su u slučaju našeg čitatelja oba vozača ispunila svoju zakonsku obvezu, popunili i potpisali Europsko izvješće, to oštećeni nije dužan osiguratelju „dopeljati“ drugog vozača s njegovim vozilom. Uredno popunjeni i potpisani obrazac Izvješća stvara pretpostavku da je ono što su vozači napisali točno i to oštećenome služi kao dokaz prava na odštetu. Osiguratelj koji to ne prihvaća ili sumnja, mora sam dokazati da prikazano stanje nije točno, da se radi o pokušaju „namještanja“. Kojim dokazima će on to učiniti – njegov je problem. U svakom slučaju veže ga rok od 60 dana (čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu) u kojemu mora oštećenome riješiti odštetni zahtjev (prihvatiti ili obrazloženo odbiti). Ako to ne učini, čini prekršaj.
