• Uspoređujući ih s prošlogodišnjim, te uzevši u obzir aktualnu krizu u svijetu i u našoj zemlji, izravne su inozemne investicije dosegnule samo 12 posto iznosa ulaganja ostvarenih u cijeloj prošloj godini

Da se kriza osjeti u svim segmentima života i gospodarstva nije strana vijest i o toj se temi u medijima vrlo intenzivno piše.
Kad su u pitanju iznosi stranih investicija, a uzevši u obzir aktualnu krizu u svijetu i u našoj zemlji te uspoređujući ih s istim prošlogodišnjim razdobljem, izravne su inozemne investicije dosegnule samo 12 posto iznosa ulaganja ostvarenih u cijeloj prošloj godini.

Još veći pad zabilježila su vlasnička ulaganja u Hrvatsku koja su na najnižoj razini od kraja 2004. i iznosila su samo 24,9 milijuna eura. Za usporedbu, u prvom kvartalu 2008. godine vlasnička su ulaganja premašila 445 milijuna eura.

Od 1993. do kraja ožujka ove godine izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku dosegnula su ukupno 21,4 milijarde eura, s tim da su na vrhuncu bila 2007. kada su iznosila 3,6 milijardi eura.
 
Promatrano po zemljama iz kojih potječe kapital stranih ulaganja u RH, najveći iznos inozemnih investicija u prvom je kvartalu ove godine došao već tradicionalno iz Austrije, zemlje koja je općenito prva po visini kapitala uloženog u Hrvatsku.

Zaključno s ovogodišnjim kvartalom iz Austrije je u Hrvatsku uloženo ukupno 6,13 milijardi eura, što je 28,6 posto iznosa ukupnih izravnih inozemnih investicija.

Na drugom je mjestu Nizozemska sa 3,3 milijarde eura, a na trećem Njemačka iz koje je od 1993. do kraja ovogodišnjeg ožujka stiglo 2,7 milijardi eura izravnih ulaganja.

Priljev kapitala iz Njemačke ove je godine snažno pao, odnosno dok je u 2008. iznosio ukupno 427,3 milijuna eura, u prva tri mjeseca 2009. iz Njemačke je doteklo samo 2,7 milijuna eura investicija.

Također se može primijetiti da je u prvom tromjesečju cijeli niz zemalja povukao kapital iz Hrvatske, a najviše Mađarska  i Švedska.

I ove su godine inozemni investitori u Hrvatskoj najviše uložili u djelatnost financijskog posredovanja, za pretpostaviti je da se to u najvećoj mjeri odnosi na bankarstvo, a ukupna su ulaganja u tu djelatnost od 1993. do kraja ožujka ove godine premašila 8 milijardi eura. Inozemni kapital ove se godine povlačio najviše iz djelatnosti pošte i telekomunikacija, vjerojatno je dobrim dijelom u pitanju dividenda HT-a te proizvodnje naftnih derivata.

Očigledna je promjena ekspanzije investiranja koja je bilo prisutna zadnjih 10-15 godina na ovim prostorima, a sada je radi recesije koja je zavladala  cjelokupnim svjetskim gospodarstvom došlo do drastičnog smanjenja takvih ulaganja.  Recesija kao usporavanje rasta gospodarskih aktivnosti ima između ostalih upravo za posljedicu takav scenarij koji onda naravno posljedično smanjuje količinu investicija čime se smanjuje rast, ovime zarada, radi toga pada potrošnja, pa onda znači i potražnja za robama, što izaziva pad proizvodnje i broja radnih mjesta čime dodatno pada potrošnja, dodatno se smanjuje potražnja za robama, pa opet pad proizvodnje i broja radnih mjesta i tako u krug...

Naravno, cijeli taj začarani krug mora u jednu trenutku prestati, kad se ispune za to predviđeni uvjeti, a ključnu riječ u tome ima država koja mora pokrenuti određene mjere za suzbijanje recesije.