Dow Jones indeks potonuo je 4 posto, na razinu ispod 8.000 bodova po prvi puta od 20. studenoga prošle godine. S&P 500 indeks je pao još i više, oko  5,30 posto dok je Nasdaq indeks pao 5,7 posto, na 1.440 bodova na dan formalne  promjene vlasti u SAD-u.

Velika očekivanja o detaljima prijedloga nove američke vlade, vrijednog 825 milijardi dolara, za obuzdavanje recesije i bankarske krize Obama u svom inauguracijskom govoru očito nije ispunio.

S druge strane, tržište je preplavio val loših vijesti iz banaka. Nakon gubitaka američkih poput Citigroupa i Bank of America, loše vijesti dolaze jedna za drugom iz europskih banaka.

Royal Bank of Scotland izvijestila je o gubitku većem od 40 milijardi dolara u prošloj godini, što je najveći gubitak u povijesti britanskog bankarstva. Francuski ministar gospodarstva kazao je, pak, da će sve tamošnje banke koje će dobiti državnu pomoć morati smanjiti dividende i ograničiti bonuse menadžerima.

Ulje na vatru dolio je američki State Street Corp, najveće svjetsko društvo za upravljanje novcem, izvijestivši o gubitku od 6,3 milijarde dolara u svom portfelju i smanjivši procjene budućeg poslovanja. To je uzdrmalo ulagače, s obzirom da se ta kompanija smatrala jednom od najsigurnijih za ulaganje u bankarskom sustavu.

Taj niz loših vijesti izazvao je pad S&P indeksa dionica financijskog sektora za gotovo 17 posto, zbog čega je potonuo na najnižu razinu u 14 godina. Pritom je cijena dionice State Street Corpa potonula 59 posto, Bank of Americe oko 29, Citigroupa 20, Wells Farga 22, Morgan Stanleya 16, a Royal Bank of Scotland 69 posto...

Još je puno nesigurnosti i straha u vezi bankarskog sektora, pa čak i oni koji su vrlo upućeni u probleme, kao što su direktori i analitičari, ne znaju što se sve još krije u bilancama i to je osnovni razlog straha ulagača, tvrde analitičari.

A da je strah ponovno zavladao na Wall Streetu, pokazuje i skok VIX indeksa burze opcija u Chicagu, poznatog i kao 'indeks straha', za 22,8 posto, što je njegov drugi najveći dnevni skok u povijesti.
Koliko je situacija teška, pokazuje i broj ukinutih radnih mjesta u Americi kojih je u 2009.g. dakle u svega nekoliko tjedana  ukinuto preko 200 tisuća, dok je prošle godine ukinuto oko 2.6 milijuna radnih mjesta, najviše od 1945.godine.

Farmaceutski div Pfizer najavio je otpuštanje 26.000 zaposlenih, istodobno s udruživanjem s tvrtkom Wyeth. U 2008. Pfizer je otpustio 4.700 radnika.
Proizvođač građevinskih strojeva Caterpillar objavio je da otpušta 20.000 radnika, zbog "vrlo teškog globalnog poslovnog okruženja".
Telekomunikacijska tvrtka Sprint Nextel Corp. najavila je otpuštanje 8.000 radnika, trgovački lanac Home Depot 7.000, kao i nizozemski financijski div ING - koji upravlja investicijskim fondovima diljem svijeta i zapošljava 130.000 ljudi u 50 zemalja.
Texas Instruments najavio je otpuštanje 3.400 radnika zbog pada potražnje itd.
Otpuštanja znače daljnji pad potražnje jer ljudi bez posla nisu neki potrošači, a to opet pad prihoda kompanija i tako u krug... Tek nove investicije mogu preokrenuti tu spiralu u suprotnom smjeru, a za to treba svježi kapital kojeg trenutno u američkom gospodarstvu nedostaje...

Illustration by Rafael Ortman