Hrvatsko zdravstvo sigurno nije sinonim za potpunu bezbrižnost u kriznim situacijama, ali uvijek se tješimo da je mnogima na ovoj planeti teže
Visoka kvaliteta zdravstvene skrbi je ono što mnogi smatraju izuzetnim prioritetom. Strah od teške bolesti je skoro normalan, a sama pomisao na nemoć u takvim situacijama dovoljna je da vam dodatno upropasti život. Bolest, manjak liječnika, liste čekanja i skupi lijekovi, za koje ponekad država nema novaca. Teško je reći što je od toga najgore. Hrvatsko zdravstvo sigurno nije sinonim za potpunu bezbrižnost u kriznim situacijama, ali uvijek se tješimo da je mnogima na ovoj planeti teže. Ako je to uopće neka utjeha. (Osobno se ne osjećam nimalo bolje što u siromašnoj Africi nema ni liječnika ni hrane. I što je tamo smrt uvijek pred vratima, a starija dob skoro nepostojeća.) Ali, začudo, pokazalo se da mnogo raspoloživog zdravstvenog novca nije garancija dužeg i zdravijeg života. Naravno, uspoređujem stanje u koliko-toliko razvijenim zemljama. Iznenadit ćete se da nije sve onako kako bi mogli očekivati.
Recimo, u SAD troše na zdravstvenu zaštitu dvostruko u odnosu na drugih desetak najbogatijih država svijeta. Pa, ipak, Amerikanci u cijelom tom društvu žive najkraće. Postotak osoba, koje dožive 65 godina, tu je najmanji, ali je zato smrtnost novorođenčadi najveća. Možemo špekulirati da li je to zbog loše hrane, lošeg zraka, pretilosti ili loših lijekova. Svaki Amerikanac (u prosjeku) godišnje potroši oko 10.000 kuna za lijekove na recept. Znate li da američki liječnici zarađuju znatno više nego oni u Njemačkoj, Engleskoj ili Francuskoj? Na najduži očekivani životni vijek mogu računati Japanci, čak 84 godine. I to usprkos zračenju iz Fukushime i radnom okruženju, koje bi mnogi proglasili izuzetno stresnim. Upada u oči da je broj pretilih osoba u Japanu izuzetno nizak.
Možda nam je europsko okruženje bliskije, ali i tu su zdravstvena iznenađenja više nego izdašna. (Bogata) Njemačka prednjači (unutar Europe) u mnogim kategorijama, koje baš i nisu za pohvalu. Tu je (po stanovniku) najviše infarkta, plućnih i mentalnih bolesti te dijabetesa. Potrošnja alkohola u Francuskoj je veća nego drugdje, ali zbog toga Francuzi ne žive kraće.Ili što vrijedi što je u Švedskoj procijepljenost kontroverznim MMR cjepivom čak 98%, kada su lani imali epidemiju ospica? Sve rade po preporukama, pa ipak ih imunitet stada nije u cijelosti zaštitio.
Što reći na sve ovo? Štošta djeluje paradoksalno i nevjerojatno. Zapravo, trebali bi se zapitati da li je sve ono što mislimo da je dobro zaista dobro. I obratno. Što od hrane doista djeluje blagotvorno, koliko treba vjerovati lijekovima i da li su ključne standardne zdravstvene informacije uopće istinite? Tko bi rekao da je naše znanje još uvijek prepuno dilema…
Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]
