Patela, iver, ili čašica najčešći su nazivi za ovu malu kost sa prednje strane koljena.A njena važnost daleko premašuje veličinu. Najveći broj kostiju u našem tijelu povezane su sa drugim kostima najmanje sa dvije strane i to zglobovima. Na primjer natkoljenična kost je gornjim krajem vezana za zdjelicu zglobom kuka, a sa donje strane za potkoljeničnu kost zglobom koljena. Za razliku od nje, patela je takozvana lebdeća kost i uložena je u samu tetivu četveroglavog mišića natkoljenice. Njena funkcija posve je specifična i služi kao točka oslonca za pokret u koljenu. Pomoću hrskavice na svojoj donjoj strani ona klizi po natkoljeničnoj kosti, omogućavajući na taj način pokret. Cijeli je proces sličan klackalici u kojoj je patela veza između same klackalice i postolja. Ta funkcija patele, vrlo je zahtjevna. Svaki korak, čučanj, trčanje, skok, doskok, ili pak ustajanje ili sjedanje u stolicu odvija se mahom preko nje. U normalnim uvijetima, sve je u redu i nemamo niti pojma što se događa. No, u mnogim slučajevima, prvi znak patoloških promjena u koljenu upravo je bol u predjelu patele, neposredno ispod ili oko nje. Pa da vidimo što se to događa. Slabost mišića natkoljenice, danas tako česta, prisiljava patelu da se jače pritisne na natkoljeničnu kost pri pokretu u koljenu, te to s vremenom može dovesti do omekšanja ili drugih oštećenja patelarne hrskavice. Te promjene karakterizirane su bolom s prednje strane koljena, posebice kod opružanja koljena, dužeg stajanja ili hodanja, s tim da se može i ne mora pojaviti oteklina. Slični problemi ne moraju nužno biti uzrokovani slabim mišićima, već mogu biti i urođeni, ili doći kao posljedica preopterećenja (napose u profesinonalnih sportaša). Takvo je stanje relativno lako za dijagnosticirati, ali će liječenje ovisiti, osim o stupnju oštećenja i o uzroku koji je do njega doveo. Cilj nam je poboljšati cirkulaciju zglobne tekućine, te na taj način učiniti učinkovitijom prehranu hrskavice, te zatim ojačati oslabljene mišiće te poboljšati fleksibilnost. U tu svrhu, osim vježbi i fizikalne terapije, mogu dobro poslužiti i neke sportske aktivnosti poput plivanja, veslanja, vožnje bicikla i sličnog. Operativni zahvati dolaze u obzir tek kada sve ostale terapijske metode ne pokažu dobre rezultate, a tip operacije opet ovisi o stupnju oštećenja. Valja isto tako reći da se oštećenja patelarne hrskavice rijetko pojavljuju sama. Češći je slučaj kombinacija više problema u koljenom zglobu. Od upala tetiva, oštećenja nekih ligamenata, sve do oštećenja hrskavice na ostatku zgloba ili lezija meniskusa. Liječenje će ovisiti o svim tim faktorima i u principu nije kratkotrajno, a uključuje redovite vježbe koje čovjek sa tom ili tim ozljedama mora raditi i izvan rehabilitacijske ustanove. Posebno valja istaknuti da nije dobro odlagati pregled i liječenje kod bolova u koljenu. Prolaskom jake boli i otoka, najčešće nije prošao i uzrok problema, nego se samo primirio, pa ozljeda, ovako neliječena nesmetano dalje napreduje. Osim toga, posebno je loše kada ljudi u pokušaju da si olakšaju bolove posegnu za nekim steznikom za koljeno. Osim što steznik NIKADA nije trajno riješenje, on OBAVEZNO dalje slabi mišiće natkoljenice, čije je slabost i dovela do bolnog stanja i ozljede. Stoga kratak i jasan savjet. S obzirom da koljeno nikada ne boli bezrazložno, oba vezno se posavjetujte s liječnikom specijalistom. Lako je moguće da si na taj način spriječite mnoga bolna stanja u budućnosti.