Već nekoliko mjeseci (pa skoro i godinu dana, par mjeseci liječena raznim analgeticima) imam probleme iz lijevog bedra pa niz nogu, do stopala. Učinjen MSCT i MR i nalaz pokazuje diskus herniju. Učinjene razne fizioterapije, odlasci na akunpukturu, da bi nakon boravka prije mjesec dana u ortopedskoj bolnici Biogradu n/m nekoliko liječnika konstatiralo nakon nekih testova da mi probleme definitivno ne radi discus hernija već su mi dijagnosticirali piriformis sy. i prijedlog samo operativni zahvat. Odlazim na plivanje, radim neke vježbe istezanja ali imam osjećaj da ti bolovi ništa ne jenjavaju. Na vašim stranicama sam pročitala da se to adekvatnim vježbama jednom sportašu saniralo u dva tjedna. Molim za Vaš savjet.
Piriformis sindrom ima identične simptome kao i diskus hernija. Upravo zbog toga on u većini slučajeva ostaje neprepoznat i liječi se kao simptomatska hernija diska.
Piriformis je mali mišić smješten duboko u debelom mesu (stražnjici), te je njegova funkcija vanjska rotacija kuka. Svoju „slavu“ van stručnih krugova stekao je poradi činjenice da može uzrokovati uporan i tvrdokorni išijas. Naime, najveći živac u ljuskom tijelu po imenu ishiadicus(po kojem je i išijas dobio ime) prolazi upravo kroz sam mišić piriformis, te nastavlja svoje putovanje kroz nogu sve do stopala. Svoje korijene taj živac ima u donjem dijelu kralježnice, te su oni podložni pritisku kada se pojavi hernija u nekom od hrskavičnih diskusa u tom segmentu. Kada se pritisak dogodi, uobičajeno se bol širi od križa, kroz kuk, pa kroz nogu sve do stopala. Ako današnja napredna dijagnostika pokaže da diskus hernija uistinu postoji, tada i liječenje ide u smjeru smanjivanja pritiska na korijene živca u samoj kralježnici. No, nije svaki išijas (bol kroz nogu) uzrokovan hernijom diska. Niti je hernija diska dokazana MR-om ili CT-om odmah i isključivi krivac za išijas. Postoje hernije diska koje ne uzrokuju bolove, niti druge simptome. Kao što postoje hernije koje su svojevremeno uzrokovale išijas ali danas to ne čine. Dakle, osim hernijom, išijas može biti generiran i cijelim nizom drugih uzroka, od kojih je jedan sam mišić piriformis.
U koliko živac ishiadicus u svom prolasku kroz piriformis biva pritisnut, bilo zahvaljujući anatomskim specifičnostima, bilo izrazito agresivnim treningom ili fizičkim naporom, traumom ili dugotrajnim sjedenjem, naročito na tvrdoj podlozi, razviti će se pritisak na sam živac. Posljedični simptomi biti će vrlo nalik klasičnom išijasu. U koliko se pri pregledu utvrdi da je malo vjerojatno da sama hernija uzrokuje probleme, a velika vjerojatnost da je piriformis glavni krivac, slijedi liječenje, koje je rijetko kratko.
U kroničnih problema poput vašeg, u našoj se praksi dobrom pokazala duboka masaža samog piriformisa, ultrazvučna terapija, te pulsna magnetoterapija, u kombinaciji sa adekvatnim vježbama, naročito istezanja. Iako se sam pristup liječenja razlikuje od slučaja do slučaja, a naročito se razlikuju vježbe, koje valja modificirati individualno, a prema procjeni mišićnog statusa donjeg dijela leđa, trbuha, te mišićnih skupina donjeg ekstremiteta, rijetko terapija u kroničnih stanja traje kraće od 2 mjeseca. Cijeli cilj liječenja je opustiti spazam piriformisa, te poboljšati njegovu fleksibilnost, kao i fleksibilnost ostalih mišića vanjskih rotatora kuka, a to zna biti spor proces.
U koliko konzervativno liječenje ne uspije, vrijeme je za razmatranje kirurške opcije, koja uistinu mora biti zadnje rješenje. Iako do sada nisam imao prilike vidjeti pacijenta poslije kirurške sanacije piriformis sindroma, literatura govori da je zahvat relativno jednostavan, uspješnost zahvata dobra, ali poslije operativni oporavak nije kratak.