Svatko tko pati od kakva kronična stanja ili akutne ozljede trebao bi zatražiti savjet fizoterapeuta ili liječnika o tome je li plivanje upravo ono što mu treba. Tim će postupkom smanjiti mogućnost novih ozljeda, a u isto vrijeme povećeti izglede za liječenje starih

 

Može li plivanje biti opasno za zdravlje? Ali ne zbog morskih pasa, klinaca koji se bjesomučno voze skuterima, glisera, grčeva koji se mogu javiti kod dužeg plivanja, specijalno u hladnoj vodi i sličnih slučajeva. Ovdje je riječ o jednoj drugoj, manje vidljivoj, a ipak stvarnoj opasnosti, srećom ne po život, ali svakako po zdravlje. Tijekom svih ovih godina bavljenja fizioterapeutskim poslom, naslušao sam se hvalospjeva plivanju. Te je dobro za kičmu, te je dobro za zglobove, pa za probavu i tko zna za što već ne. Postao je običaj da medicinski tehničari, ali i liječnici, pacijentima koji pate od kroničnih problema s križima i artroza kažu: "Evo, sad će ljeto, pa ćete onda plivati i sunčati se i bit će vam bolje."

Nekada hoće, a vjerujte mi, nekada baš i neće. Plivanje je vrlo kompleksna fizička aktivnost. U zavisnosti od stila, ono opterećuje neke segmente više, a druge manje. To opterećenje može ići u smjeru jačanja mišića, pa je onda i poželjno. Ali svakako može i preopterećivati ligamentarni i tetivni sustav, pa onda i uzrokovati nove probleme i bolove. Tako sam imao prilike vidjeti i previše ljudi koji su se u najboljoj namjeri trudili plivati mnogo ne bi li smanjili bolove uzrokovane kroničnim oboljenjima, da bi na kraju ti bolovi postali jači, a problemi s kojima se moraju nositi i veći.

Iako je najbolje da se prije ljeta savjetujete s fizioterepeutom oko toga što je od aktivnosti na moru za Vas najbolje, evo nekoliko primjera što je poželjno, a što opasno kod pojedinih oboljenja.


Plivanje je vrlo kompleksna fizička aktivnost. U zavisnosti od stila, ono opterećuje neke segmente više, a druge manje. To opterećenje može ići u smjeru jačanja mišića, pa je onda i poželjno. Ali svakako može i preopterećivati ligamentarni i tetivni sustav, pa onda i uzrokovati nove probleme i bolove

 
Jasno je da, iako ga često pre­poručamo, plivanje nije uvijek i najsretnije pomoćno lje­kovito sredstvo kod nekih kro­ničnih bolesti. 


Križobolja i išijas. Naravno, kod akutnih bolova i kod za­kočenja, nije uputno plivati, ali kada su bolovi kronični, dakle, manje jaki, ali traju dugo vremena, plivanje vam može sma­njiti, a nerijetko vas i posve os­loboditi bolova. Ovdje bih sva­kako preporučio leđni stil kao najbolji. Pokreti ruku, kao i kompleksni pokreti trupa, ja­čaju i istežu gotovo cijelu kra­lježnicu. Prsno plivanje i slobod­ni stil nisu loši, ali tek povremeno. Hodanje kroz plićak, ka­da je nivo vode u visini struka, također će pomoći jačanju mi­šića zdjelice i nogu, čija je snaga vrlo važna kod rasterećenja do­njeg dijela leđa.

Spondiloza vratne kraljež­nice. Ovdje moram biti posve decidiran - ako ne možete plivati nikako drugačije osim pr­sno, tada nemojte plivati uopće. Naime, položaj koji glava za­država pri prsnom plivanju, a to je zabačaj unatrag, vrlo je nez­godan za vratni segment, a posebice kod spondiloze. Zatim se tu pribrajaju i kružni pokreti ruku uz glavu nepokretnu u opisanom položaju. Sve zajedno rezultira još većim pritiskom koštanih izbočina i mekih tkiva na izlazišta živaca te posljedično novom nape­toš­ću i bolovima u vratnom segmentu, uz trnjenje i bolove u rukama, glavobolje, a moguće i vrtoglavice. Tako kod spondi­loze vratnog segmenta valja plivati leđno, brčkati se u plićaku te mnogo vježbati na suhom.

Reumatološka oboljenja. Ima ih mnogo, a svako je od njih priča za sebe i ne može se dati uopćeni savjet o korištenju mora u svrhu liječenja. Reuma­toidni artritis, kao najčešći od njih, ipak generalno dobro reagira na kupanje i sunčanje. Ovdje bih naglasio da valja izbjegavati hladno more i vrlo du­go plivanje bez obzira na stil. Prednost treba dati kratkim dionicama uz prekide za od­mor i sunčanje. Sve to, dakako, vrijedi samo ako je ova bolest u svojoj kroničnoj fazi, nikako kod jakih bolnih i upalnih sta­nja praćenih velikim oteklinama.

Artroza koljena: Cilj je jačati mišiće koji okružuju koljeno te je plivanje ovdje doista od velike koristi, ali ne prsno plivanje. Tomu je tako, jer je pokret koljena u ovom stilu trzajni te potkoljenica nastoji učiniti kružnicu u odnosu na koljeno. To redovito uzrokuje veliki stres na rubnim dijelovima hrskavice koji su kod artroze vrlo osjetljivi. Plivati valja leđno ili slobodnim stilom (kraul, kako ga volimo zvati). Tada je pokret u koljenu pravocrtan u smjeru naprijed natrag te pogoduje rastu snage mišića, a ne opterećuje hrskavicu. Osim plivanja, iznimno je dobro hodanje u plićaku (ako je to moguće). Najbolji nivo vode je visina nešto iznad koljena. Ovu vježbu valja započeti polaganim koračanjem, a da bi se brzina s vremenom povećavala, isto kao i opterećenje.

Artroza kuka: Cilj je jačati mišiće koji okružuju ovaj zglob. To treba činiti na načine koji su već opisani kod artroze koljena. Isto tako, valja izbjegavati prsno plivanje. Ovdje je dobro uključiti još jednu vježbu u plićaku. Lezite potrbuške na vodenu površinu tako da se rukama držite za kraj. Tako treba pomicati ispružene noge gore-dolje te ih isto tako ispružene širiti i skupljati.

Periartritis ramena: Vrlo bolan sindrom koji zna onemogućiti normalno korištenje gornjeg ekstremiteta. Moram reći da plivanje kod njega može biti kontraproduktivno, posebice kraul i leđno plivanje jer kod njih pokret ruke ide u velikom luku i može dodatno oštetiti hrskavicu i meke segmente oko zgloba, stoga ako je plivanje već nužno, onda radije prsno, ali i tada uz veliki oprez. Mnogo je bolje iskoristiti vodu kao medij za vježbanje i to tako da se stoji u vodi do vrata i u tom se položaju rade sve kretnje u ramenu, ali tako da je ruka cijelo vrijeme u vodi.


Dakle, reći da je plivanje uvijek dobro, otprilike je isto kao i reći da je trčanje uvijek dobro, pa zatim srčanog bolesnika pos­lati na jutarnji jogging. Kom­pleksno kakvo jest, plivanje zahtijeva ne samo bazičnu mo­toričku spretnost koja će pliva­ča održati na vodi, već i snagu, kondiciju, kao i zdrav lokomotorni sustav. Ako bilo što od toga nedostaje, tada valja ve­li­koj vodi prići s oprezom i duž­nim poštovanjem. Unutar ova­ko malog prostora nije moguće obraditi sve bolesti i bolna sta­nja u kojima bi plivanje, posebice u moru bilo blagotvorno, stoga bi bilo od koristi da svatko tko pati od kakva kro­nična stanja ili akutne ozljede zatraži savjet fizoterapeuta ili liječnika o tome je li plivanje upravo ono što mu treba. Tim će postupkom smanjiti mo­gućnost novih ozljeda, a u isto vrijeme povećeti izglede za li­ječenje starih.