Od plućnjaka se sakuplja cvijet te lišće u vrijeme cvatnje. Suši se vrlo brzo na toplom i prozračnom mjestu.


Nadam se da ste do sada u vrtu već zasadili prekrasnu trajnicu koja upravo cvate punim cvatom, ljubičastim, plavim i rozim bojama. Ovo šarenilo re­zervirano je samo za plućnjak (Pulmonaria officinalis), samo­niklu trajnicu našeg kraja koju lako prepoznajemo po karak­terističnim pjegavim listovima. Plućnjak raste uz vode, na humusnom tlu, a svoje šarenilo miješa sa žutim bojama jaglaca i podbijela koji su također u punom cvatu. 

Sve tri biljke blagotvorno djeluju na respiratorni sustav umirujući kašalj, upale grla i upalna stanja sluznica. 

Od plućnjaka se sakuplja cvijet te lišće u vrijeme cvatnje. Suši se vrlo brzo na toplom i prozračnom mjestu. Ukoliko kod sušenja potamni, nije za terapeutsku primjenu. 

Bilje kod sušenja potamni kada je temperatura na kojoj se suši preniska u odnosu na ko­ličinu vode (soka) u biljci. Zbog nepažnje često se to događa s proljetnim biljkama kao što su jaglac, plućnjak i uskolisni tr­putac.

Plućnjak se tradicionalno koristi kao infuz (čaj) na način da se jušna žlica sitno izreza­nog suhog cvijeta i lista prelije sa šalicom kipuće vode, poklo­pi i pusti stajati petnaest minuta. Zatim se procijedi, zasladi medom i pije na gutljaje. 

Osim kao ljekovita biljka, plućnjak se tradicionalno u našim krajevima koristi i kao samoniklo jestivo povrće. U tu svrhu također se koriste cvjetovi, ali i mladi listovi (dok su još savitljivi te nisu ohrapavili). Naime, guste tvrde dlačice koje prekrivaju starije listove čine plućnjak neugodnim za jelo. 

Osim za svježe salate, list plućnjaka može se koristiti za izradu raznih juha, variva, pita i na druge načine na koje bis­mo koristili bilo koje drugo lisnato povrće.