ŠTO SU POLIPI? Najvažniji i najbrojniji benigni (dobroćudni) tumori debelog crijeva jesu polipi. Riječ ''polip'' se upotrebljava za svaku patološku promjenu koja prominira u lumen crijeva. Polip na peteljci naziva se pedunkulirajući polip, a onaj bez peteljke sa širokom bazom - sesilni. Naziv polip ne podrazumijeva histološku klasifikaciju već samo makroskopsku promjenu. Većina polipa su asimptomatski, te ostaju klinički neotkriveni. Trag krvi u stolici može se naći u manje od 5 % bolesnika sa takvim lezijama. DA LI POLIP MOŽE PREĆI U RAK? Nekada se smatralo da polipi predstavljaju opću promjenu sluznice debelog crijeva i da su predispozicija za zloćudnu preobrazbu, pa je stoga i pristup ovoj patologiji bio vrlo radikalan - kirurški. Danas su stavovi puno ''konzervativniji''. Patološki se mogu klasificirati kao hiperplastični polip ili adenomatozni polip. Samo su adenomi potvrđeni prekancerozi tj. polipi koji mogu preći u zloćudne tvorbe. Rizik zloćudnosti se povećava veličinom, pa tako adenomatozni polip do veličine 1 cm pokazuje maligne karakteristike u 1% slučajeva, veličina 1-2 cm u 10%, adenomi veći od 2 cm, i do 40%. Nadalje vilozni tip adenoma ima 3-4 puta veći potencijalni malignitet od adenoma na peteljci. Ukoliko je sluznica zahvaćena većim brojem adenomatoznih polipa takvo se stanje naziva polipoza. Zahvaljujući predhodnoj histološkoj dijagnozi donosi se odluka o terapiji. ŠTO JE POLIPEKTOMIJA? Sam izraz podrazumijeva uklanjanje polipa bilo da se to čini na klasičan kirurški način otvaranjem trbušne šupljine te potom crijeva da bi se lokalno izrezala sama tvorba ili ako to nije moguće zbog veličine, i dio crijeva. Ova operacija se može učiniti i laparoskopskim putem (minimalno invazivna kirurgija). Treba naglasiti da se radi o ozbiljnim kirurškim zahvatima. Danas se većina polipa otklanja minimalno invazivnim postupkom - endoskopskom polipektomijom uz pomoć kolonoskopa ili rektoskopa. Čak i oni veći mogu se ukloniti na ovaj način. Smatra se da polip kada zahvaća 2/3 lumena može biti rizičan i da treba kritički donijeti odluku o načinu otklanjanja. Kao i sve ostale endoskopske zahvate i polipektomiju u našoj ustanovi, Specijalnoj bolnici Liganj radimo uz sedaciju KAKAVA JE PRIPREMA POTREBNA? Sama priprema za polipektomiju je ista kao i kod kolonoskopije. Naime ona se radi istim aparatom kolonoskopom te uz pomoć posebnih instrumenata - metalnih omčica zaomči patološka promjena i potom se elektrotermički odstrani. Priprema se može učiniti na 2 načina. Čišćenje uz pomoć aparata za hidrokolonterapiju, nakon čega je potrebno odmah učiniti pretragu jer će peristaltika ponovo ispuniti početni dio debelog crijeva ukoliko se predugo čeka na pregled. Priprema se može učiniti i čišćenjem uz sredstva za čišćenje i dijetnim režimom tijekom zadnja 3 dana prije pregleda što je za starije pacijente, a i dijabetičare poprilično iscrpljujuće i otežano. Kod većih polipa potrebno je učiniti i laboratorijsku obradu zbog prevencije mogućeg krvarenja po polipektomiji (koje se može javiti i nekoliko dana po učinjenom zahvatu). KOJE SE KOMPLIKACIJE MOGU DOGODITI? Polipektomija je općenito siguran zahvat te su komplikacije rijetke. Krvarenje i perforacija mogu biti vrlo ozbiljne komplikacije. Iskusni endoskopičar može zaustaviti krvarenje i tijekom samog pregleda. Perforacija (probijanje organa) se mora zbrinuti kirurški, danas moguće i minimalnoinavzivnim postupkom. ŠTO NAKON POLIPEKTOMIJE? Na osnovi patohistološke analize - tipu polipa, stupnju displazije (stanične promjene sluznice), obiteljske predispozicije, i drugih mogućih rizičnih čimbenika, daje se preporuka za kontrolnu kolonoskopiju, koja može biti u intervalima od 1,3 ili 5 godina. Zloćudne promjene se zbrinjavaju kirurškim zahvatom.