Prema važećim odredbama Stečajnog zakona, radnici su u prvom redu naplate te njihova potraživanja imaju pravo prvenstva u odnosu na podmirivanja dugova ostalim vjerovnicima trgovačkog društva u stečaju
U skladu s najavama iz Ministarstva financija, od početka ovog mjeseca u primjeni je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji uvodi obvezu otvaranja postupka predstečajne nagodbe za ona društva koja su u blokadi duže od šezdeset dana. Iako se ovim Zakonom želi postići da u stečaj idu trgovačka društva samo nakon što iscrpe sve druge mogućnosti restrukturiranja, za očekivati je da mnogi predstečajni postupci neće rezultirati nagodbom, već će takva društva u konačnici započeti sa stečajem. Budući da je riječ o novom Zakonu, tek treba vidjeti kakve će rezultate polučiti njegova primjena, no, u svakom slučaju, nema sumnje da će njegovom primjenom broj stečajeva biti povećan.
Upravo stoga dobro je podsjetiti se što je zapravo stečaj i kakav je položaj radnika u stečajnom postupku. Stečaj se provodi u cilju namirenja vjerovnika ili restrukturiranja i održavanja djelatnosti trgovačkog društva, a svakako treba spomenuti da stečaj treba otvoriti nakon isteka 60 dana blokade. Budući da, osim samog dužnika, pravo na njegovo pokretanje imaju i vjerovnici, radnicima je zajamčeno zakonsko pravo pokretanja stečaja.
Prema važećim odredbama Stečajnog zakona, radnici su u prvom redu naplate te njihova potraživanja imaju pravo prvenstva u odnosu na podmirivanja dugova ostalim vjerovnicima trgovačkog društva u stečaju. Nakon donošenja rješenja o pokretanju stečajnog postupka, održavaju se ispitno ročište i skupština vjerovnika. Tražbine vjerovnika utvrđuju se na općem ispitnom ročištu na kojemu stečajni upravitelj, između ostalih, prijavljuje i utvrđuje tražbine radnika.
Prema odredbama Stečajnog zakona, stečajni upravitelj u tablicama prikazuje tražbinu radnika u bruto i neto iznosu, a tablice sadrže slijedeće podatke: ukupni iznos tražbine, neto plaću, otpremninu i naknadu štete pretrpljene zbog ozljede ili profesionalne bolesti, doprinose iz plaće i na plaću te poreze i prireze.
Tako utvrđene tražbine donose pravo glasa na skupštinama vjerovnika na kojima se donose odluke o tijeku stečajnog postupka. Radnici koji žele sudjelovati u stečajnom postupku trebaju, u skladu s odredbama Stečajnog zakona, osobno ili putem opunomoćenika, sudjelovati u radu skupštine vjerovnika.
Iako su, dakle, postojećim zakonima uređena sva prava radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad trgovačkim društvom u kojemu su zaposleni, problem u praksi najčešće nastaje u slučajevima kada društva ostanu bez imovine i kapitala te se tražbine radnika nemaju iz čega namiriti. Stoga je Vlada, u namjeri da poveća materijalno-pravnu zaštitu zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovih poslodavaca te da poveća razinu informiranosti zaposlenih, početkom 2010. godine osnovala Agenciju za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (AORPS). Važno je naglasiti da se radnik mora Agenciji javiti u roku od mjesec dana od pokretanja stečaja kako bi mogao ostvariti zakonom zajamčena prava na isplatu naknada. Na web stranicama Agencije moguće je informirati se o načinu na koji se upućuje zahtjev za isplatom naknade (www.aorps.hr).
