Ukoliko bi se dostavljanjem obavijesti u zakonom propisanom roku ugrozila svrha poreznog nadzora, porezno tijelo iznimno ima pravo obavijest dostaviti neposredno prije početka poreznog nadzora
Iako je Porezna uprava nedavno započela s implementacijom pilot projekta horizontalne kontrole, čiji je cilj povećanje transparentnosti, unaprjeđenje komunikacije te uspostava veće razine suradnje i povjerenja između poreznih obveznika i poreznog tijela, u Hrvatskoj se još uvijek provodi klasični oblik poreznog nadzora, koji kod poreznih obveznika, najčešće zbog neznanja o tijeku procesa nadzora, izaziva nelagodu. Isto tako, porezni obveznici koji se susretnu s poreznim nadzorom često zaboravljaju da su i oni stranka u postupku te da, uz obveze, imaju i zakonom zagarantirana prava.
Porezni nadzor u Republici Hrvatskoj reguliran je Općim poreznim zakonom i to člancima od 102. do 112., a predmet poreznog nadzora, kako ga definira zakon, može biti provjera jedne ili više vrsta poreza u jednom ili više razdoblja oporezivanja za koje nije nastupila zastara prava na utvrđivanje porezne obveze. Apsolutna zastara nastupa nakon šest godina, dok relativna zastara nastupa nakon tri godine, od dana kada je zastara počela prvi puta teći.
Prije početka poreznog nadzora, porezno tijelo je dužno poreznom obvezniku dostaviti obavijest o provođenju poreznog nadzora i to najkasnije osam dana prije početka provođenja nadzora. Iznimno, ukoliko bi se dostavljanjem obavijesti u zakonom propisanom roku ugrozila svrha poreznog nadzora, porezno tijelo ima pravo obavijest dostaviti neposredno prije početka poreznog nadzora. Porezni je obveznik dužan sudjelovati u procesu utvrđivanja činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje na način da daje informacije i obavijesti, predočava poslovnu dokumentaciju, evidencije i druge isprave. Porezni obveznik može imenovati i osobu koja će u njegovo ime sudjelovati u procesu nadzora, međutim, o tome je dužan obavijestiti porezno tijelo najkasnije do datuma početka poreznog nadzora.
Porezni obveznik ima pravo biti informiran o ishodu poreznog nadzora prije sastavljanja zapisnika. Porezni inspektor treba obaviti zaključni razgovor s poreznim obveznikom ili s osobom koju je imenovao porezni obveznik te raspraviti sporne činjenice, pravne ocjene, zaključke i njihove učinke na utvrđivanje porezne obveze te o tome treba sačiniti zabilješku. Po obavljenom poreznom nadzoru, porezno tijelo sastavlja zapisnik, na koji porezni obveznik ima pravo podnošenja prigovora i to u roku koji ne može biti kraći od pet, niti duži od dvadeset dana, računajući od dana primitka zapisnika. Ukoliko je u zapisniku ostavljen rok kraći od dvadeset dana, porezni obveznik može putem pisanog zahtjeva tražiti produženje roka za podnošenje prigovora do maksimalno dvadeset dana. Ako su prigovorom iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, porezno će tijelo sastaviti dopunski zapisnik na koji se ne može podnijeti prigovor.
Ukoliko su utvrđene nezakonitosti glede obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza, donosi se porezno rješenje, najkasnije u roku od šezdeset dana od dana uručenja zapisnika ili dopunskog zapisnika o poreznom nadzoru. Porezni obveznik ima pravo podnošenja žalbe na rješenje nadležnom drugostupanjskom tijelu u roku od trideset dana od dana primitka rješenja, a žalba odgađa izvršenje pobijanog poreznog akta do donošenja konačnog rješenja o žalbi.
