Povraćanje je čest simptom oboljenja posebno kod pasa te nešto rjeđe kod mačaka. Radi se o forsiranom izbacivanju sadržaja želuca i/ili sadržaja gornjeg dijela tankog crijeva kroz usta. Akt povraćanja sastoji se iz tri faze: prvo se javlja faza u kojoj životinja obilno slini, oblizuje se, javljaju se pokreti gutanja te postaje uznemirena ili depresivna. Ovu fazu nazivamo nauzea, a nakon nje može i ne mora uslijediti povraćanje. Zatim dolazi do tzv. "pumpanja" tj. napinjanja trbušnih mišića uz pokrete koji sliče forsiranom disanju i konačno do izbacivanja želučanog sadržaja. Druga faza povraćanja jest ona koja najviše preplaši vlasnike jer se bolesna životinja ponekad izrazito napreže dok ne uspije povratiti. Povraćanje može biti bezopasno ukoliko se javlja jednom u desetak dana i ukoliko se životinja prije i nakon povraćanja ponaša normalno. No može imati i vrlo ozbiljne posljedice kao što su aspiracijska upala pluća te hipovolemički šok uslijed gubljenja tekućine i elektrolita. Osim povraćanja postoji još jedan mehanizam izbacivanja sadržaja iz probavnog trakta kroz usta koji nazivamo regurgitacija. Za razliku od povraćanja ovo je pasivno izbacivanje hrane obično prije nego ona stigne do želuca. Regurgitacija se može javiti neposredno nakon uzimanja hrane ili vode, ali i više sati nakon obroka. Ona je obično simptom oboljenja jednjaka no javlja se i kod nekih sistemskih oboljenja. Važno je pri pregledu psa i uzimanju anamneze od vlasnika razlikovati regurgitaciju od povraćanja kako bi smo krenuli u pravom smjeru pri postavljanju dijagnoze. Naime, veterinaru nije dovoljan samo podatak da je pas povraćao već će postaviti cijeli niz pitanja kako bi dobio potrebne podatke. Važno je da vlasnici obrate pažnju na slijedeće stvari: kakav je povraćeni sadržaj? Kada se javlja povraćanje u odnosu na vrijeme obroka? Kakvo je opće stanje psa te njegovo raspoloženje i da li ima očuvan apetit nakon povraćanja? Neki psi, posebno štenad, nakon povraćanja hrane vratit će se pojesti to što su ispovraćali što je u pravilu dobar znak iako izazove zgražanje ostalih ukućana. Nezgodno je kada povraća pas koji nije u stanu već u dvorištu jer tada izostaju svi podaci o količini povraćenog sadržaja, učestalosti povraćanja i načinu na koji pas povraća. Potrebno je obratiti pažnju i na stolicu bolesne životinje jer se često uz povraćanje javlja i proljev. Ukoliko ste u mogućnosti, najbolje je da pri dolasku veterinaru sa psom donesete uzorak stolice i povraćanog sadržaja. Ponekad su vlasnici nestrpljivi pri davanju anamneze u ovakvim slučajevima jer im se neka pitanja čine suvišna, no treba znati da je anamneza pola dijagnoze, a koliko pas ne zna govoriti moramo gnjaviti vas.