Želudac stalno nastoji održavati ravnotežu između ZAŠTITNIH i AGRESIVNIH čimbenika. Zaštitni su - dobra prokrvljenost sluznice, sluz, zaštitne membrane, epitel, bikarbonati...Agresivni su - želučana kiselina, pepsin, drugi enzimi, žučne kiseline, stres, alkohol, nikotin, nesteroidni protuupalni lijekovi, i NEPRAVILNA PREHRANA. Potrebno je jesti redovito, više obroka na dan (po mogućnosti 4-5). Ti obroci ne smiju biti preobilni. Moraju biti maleni, treba ih pojesti sporo i pri tome dobro sažvakati svi hranu koju unosimo u želudac. Nikada se ne treba prenajesti, ali također želudac nikada ne smije dugo biti prazan. Zato dan odmah ujutro treba započeti malenim obrokom, a ne da se želudac tijekom jutra "muči prazan" satima do prvoga obroka. Kava i "cigareta" ne bi trebali nikada biti prve, odnosno prije prvog obroka. Na prazan želudac nije preporučljivo uzimati veće količine sirova povrća (salate), a niti voće. Masna hrana (životinjske masnoće) nije preporučljiva, osim u minimalnim količinama i uz drugu umjerenu hranu... Pikantna hrana trebala bi se konzumirati u minimalnim količinama, nikada na prazan želudac, i uvijek u kombinaciji sa blagom, umjerenom hranom. Općenito ne preporuča se, odnosno treba se čuvati u uvjetima "osjetljivija želuca" svega onoga što pospješuje lučenje želučane kiseline: mesne juhe, začini, extrakti, jače slatka jela, jako slana i kisela jela, prženi-panirani proizvodi, pikantni sirevi... te naravno ALKOHOL i KAVA. Preporučuju se - blagi čajevi s malo mlijeka, sluzave juhe sa rižom, zobi, blage juhe od povrća, lešo ili pire krumpir, kuhana mrkva, cvjetača, repa i špinat, teletina, meso peradi bez kože, janjetina, riba, mliječna jela (griz ili riža), blago gazirana voda, malo zaslađena limunada, mutni sokovi, čašu vina iza jela, te malo kruha (bolje 1-2 dana star) ili još bolje dvopeka. MLIJEKO - dobro podnosi 2/3 ljudi. Kod njih mlijeko uspješno olakšava tegobe "kisela želuca". No nažalost kod 1/3 ljudi mlijeko može pojačati lučenje kiseline u želucu i pogoršati tegobe.