Ljudski organizam na kirurški zahvat ili značajniju ozljedu reagira u tri različite faze ili razdoblja. U prvoj fazi dolazi do značajnog povećanja metabolizma (faza katabolizma) s gubitkom masnih rezervi, bjelančevina i nekih elektrolita (posebice kalija i magnezija). U drugoj fazi (faza anabolizma) dolazi do ponovnog stvaranja bjelančevina i povećanog lučenja vode uz zadržavanje elektrolita, a u trećoj fazi (faza regeneracije), koja može trajati i nekoliko mjeseci, dolazi do ponovnog stvaranja masnih rezervi i depozita šećera. Dakle, osnovne smjernice prehrane u poslijeoperacijskom razdoblju u direktnoj su ovisnosti s razdobljem oporavka bolesnika. U prvoj, kataboličkoj fazi potrebno je paziti da bolesnik unosi dovoljnu količinu tekućine bogate elektrolitima koja se gubi ne samo kirurškim zahvatom (ovisno o tipu i opsežnosti intervencije) već i s češćim mokrenjem, povraćanjem, temperatusprom i drhtavicama koje nerijetko nastupaju u ranom poslijeoperacijskom razdoblju. U drugoj, anaboličkoj fazi, a tada su bolesnici najčešće već na kućnoj njezi, najvažniji je obilat unos bjelančevina (proteina). U tom razdoblju bolesnici bi morali unositi najmanje 1 do 1,5 g bjelančevina po kilogramu tjelesne težine na dan ili oko 80 do 100 g čistih bjelančevina dnevno. Uneseni proteini morali bi biti mješovitog, biljno - životinjskog porijekla. Dakle, prehrana bolesnika u tom razdoblju trebala bi se sastojati od kuhanog laganog mesa (teletina, bijelo pileće meso, bijela riba), mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja, sojinih proizvoda te kuhanog povrća (prvenstveno mahunarke). Također, u tom razdoblju neobično je bitno unositi i dovoljnu količinu vitamina i to posebice vitamina K i B6 kao i nekih minerala (željezo). U trećoj, fazi regeneracije, bolesnik se postepeno vraća na svakodnevnu prehranu uz nešto obilinije i kalorijski bogatije obroke od uobičajenih, kako bi se što prije ponovno uspostavile masne rezerve organizma.