U zapadnom svijetu kao i u Hrvatskoj bolesti srca i krvnih žila osnovni su uzrok smrti ljudi starijih od 35 godina, a ateroskleroza i povišen krvni pritisak prisutni su u više od 90% bolesnika sa srčano-žilnim tegobama. Aterosklerozu možemo pojednostavljeno shvatiti kao "ovapnjenje" krvne žile koje dovodi do suženja njezina nutarnjeg promjera (lumena), a također i do izbrazdanosti njezine unutarnje stijenke. Tako sužena krvna žila ne dostavlja dovoljno krvi i u ciljanim organima (srce, mozak, bubrezi itd.) dolazi do nedostatka kisika i hranjivih materija. Također, neravna stjenka potpomaže stvaranje ugrušaka koji ubrzavaju smanjivanje lumena i potenciraju začepljenje krvne žile. Jedan od vrlo bitnih čimbenika koji pogoduju razvoju ateroskleroze sa svim njezinim kasnijim komplikacijama je povećana koncentracija masti u krvi (lat. hiperlipidemia). Masti koje cirkuliraju krvotokom, a koje u povišenoj koncentraciji predstavljaju opasnost po organizam, u prvom redu su kolesterol, trigliceridi i lipoproteini. Iako postoje, više ili manje korisni lijekovi koji smanjuju količinu ovih tvari u krvotoku najvažniji korak u liječenju povišene masnoće je ispravna prehrana. Bolesnici s povišenim masnoćama u krvi trebali bi izbjegavati prehrambene proizvode na bazi jaja i neobranog ili punomasnog mlijeka (putar, punomasni sir i sl.). Od mesnih proizvoda nije preporučljiva svinjetina, iznutrice, sušeno meso i trajne kobasice, a od ribljeg mesa treba izbjegavati masniju rječnu ribu i riblja jaja uključujući i kavijar. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje umjesto sojinog, prehranu obogatiti s što više bijele ribe i izbjegavati životinjsku mast u bilo kojem obliku. U prehrani takvih bolesnika trebalo bi dominirati voće i povrće, nemasne juhe, krumpir i riža te kuhano meso s dosta ribljih obroka, uz deserte od voćnih proizvoda (voćni sladoledi i kompoti).