Postoji zaista cijeli spektar različitih emocija te njihovih intenziteta, no nekako se često vratimo na vrlo jednostavnu podjelu na dobro ili loše
Osjećam se tjeskobno, ali i uzbuđeno… Ili, u nekoj situaciji možda prepoznajemo radost i iznenađenje? Jesmo li ljuti ili bijesni?
Postoji zaista cijeli spektar različitih emocija te njihovih intenziteta, no nekako se često vratimo na vrlo jednostavnu podjelu na dobro ili loše. Tako je uobičajeno da kada smo, primjerice, opušteni, radosni, iznenađeni, kada osjećamo ponos ili pak suosjećanje, da tu cijelu lepezu različitih osjećaja okarakteriziramo kao dobre osjećaje te kažemo: „Danas se baš dobro osjećam!“ ili „Danas sam baš pozitivna!“
No, kao što svi jako dobro znamo, kovanica ima dvije strane. Upoznati smo i s „mračnom stranom“. Stoga emocije poput razočaranja, frustriranosti, iritiranosti, ljutnje, tjeskobe ili beznađa često opisujemo kao loše. Da, svi mi imamo dane kada kažemo: „Osjećam se loše“ ili, popularnije među mlađima: „Baš sam u bedu“.
Iz navedenog proizlazi pitanje – prepoznajemo li zaista svoje emocije? Ili smo većinu vremena dobro ili loše?
Da, činjenica je da često imamo siromašan rječnik kod opisa emocija, no, to ne mora i dalje biti tako…
Različitost emocija je dobro opisala psihologinja Dragica Barbarić u svojoj knjizi “Pobijedite depresiju kognitivno-bihevioralnim tehnikama”. U nastavku je tablica u kojima su navedene situacije dvoje klijenata (Dora i Petar) u kojima su osjećali navedene emocije.
Primijetite: tablica je podijeljena na dva dijela - ugodne i neugodne emocije.
Birajući te izraze umjesto pozitivne i negativne emocije na neki način mičemo stigmu s emocija koje se često okarakteriziraju kao negativne. Tako i sami sebi dozvoljavamo da je sasvim u redu ponekad osjećati ljutnju, tjeskobu, krivnju ili bilo koju drugu emociju. Da, one su svakako neugodne, ali dio su našeg svakodnevnog života. Uz to, ako ih prepoznajemo i dozvolimo da ih doživimo (umjesto da ih potiskujemo), neugodne emocije će brže i proći.
Emocije nije uvijek lako prepoznati. Na primjer, danima ili tjednima osjećamo nisku razinu energije i motivacije u odnosu na prije – možemo reći da smo umorni, a zapravo nismo prepoznali da smo depresivni. Može biti i obrnuto – mislimo da smo depresivni, a možda smo samo privremeno umorni… Ili pak možemo osjećati iritiranost ili osjećaj da ćemo poludjeti, a zapravo smo anksiozni.
Prepoznavanje odnosno imenovanje emocija je nešto što se može naučiti. Ispravno uočavanje emocija kod sebe i drugih također doprinosi i razvoju emocionalne inteligencije koja se općenito pokazala kao jako važna za uspjeh u životu i osjećaj sreće kojem svi težimo.
Ako ste se prepoznali u ovom tekstu, preporučujem da napravite svoju emocionalnu kartu tako da za svaku emociju iz tablice napišete barem jednu, konkretnu i specifičnu situaciju kada ste ju doživjeli.
Kako vam ide?
Možda nije tako jednostavno kao što se na prvi pogled čini!
