Sadnjom ljekovitog bilja u vrt najbolje ćete naučiti raspoznavati ga u prirodi u svim fazama razvoja
Nedavno me jedna vrtlarica pitala može li divlje bilje presađivati u svoj vrt te na što pri tome treba obratiti pažnju da se uspješno presadi.
Prvo, divlje bilje s tuđih, a time i javnih površina je tuđa imovina, što znači da trebate dozvolu vlasnika te imovine za otuđenje. Isto se odnosi i na stabla, zemljani materijal, kamenje i slično, da ne bi bilo zabune. Ako sami posjedujete komad šume ili imate prijatelja koji posjeduje svoj komad šume/livade i da vam dozvolu, za presađivanje možete koristiti biljni materijal ljekovitog bilja kako želite. U tom smislu možete iskopati biljku zajedno s korijenom i puno zemlje uokolo njega, omotati sve u papir namočen vodom i staviti u košaru. Vrlo je bitno da biljke pri tome imaju zraka, pa ako ćete ih ovako presađivati, nemojte ih zatvarati u plastične vrećice i/ili ostavljati u vrelom autu i slično. Također, rupu koja je nastala kopanjem te biljke obavezno zatrpajte.
Kod sadnje uvijek gledajte da biljci osigurate uvjete što sličnije onima koje je imala na svom izvornom staništu. To znači prosječne temperature zraka i zemlje, vrsta zemlje, dostupnost sjene/sunčane pozicije, dostupnost vode/noćne rose, zaklonjenost od vjetra ili ne i slično. Konkretno, to znači da, ako živite u Rijeci, bez problema će vam se primiti bilje koje raste po okolnim livadama u riječkom prstenu i na otocima. Naravno, s napomenom da ovako zasađeno bilje, kao i svaku presadnicu, redovito zalijevate i u prvo vrijeme štitite od prejakog sunca. Biljke koje bi spadale u tu skupinu su biljke submediteranske klime, kao što su majčina dušica, kadulja, dubačac, stolisnik, kantarion... Ovo bilje ima i zemlju odnosno pH zemlje sličnije klasičnoj kiselijoj zemlji tipičnoj za riječko područje. Nikako nemojte stavljati nikakvo gnojivo niti pri sadnji niti poslije na ove biljke.
Ako se radi o bilju koje ste donijeli iz područja više nadmorske visine koje ima jake noćne rose i humusnije tlo, na primjer od prijatelja iz Malog Platka ili Velog Brguda, onda trebate pažljivije osmisliti smještaj takve biljke. Jer, ona raste u hladnijim područjima nego je to vrelina riječkog vrta ljeti. Ljeto u vrtu uvijek trebamo imati na umu. Takve su biljke vrkuta, valerijana, vrbovica i druge, njih ćemo saditi u riječki vrt uvijek u polusjenu ili čisti hlad, u humusnu zemlju, makar na tom dijelu vrta, i češće ćemo ih zalijevati. Idealno mjesto je poluhlad pored špine za vodu, gdje ste iskopali veću rupu i nabacali puno glistenjaka. Biljke koje zahtijevaju baš puno vode kao što su crni gavez i sapunika, uz obavezan smještaj u hladu kraj špine za vodu, tražit će i naš pojačan angažman pri zalijevanju tijekom vrućih ljetnih dana. Biljke koje u originalnom staništu žive nogu potopljenih u vodi, kao što su repuh, vodena menta i podbijel, nemojte mučiti presađivanjem u vrt koji ljeti gori od žege. Ne može niti svakodnevno zalijevanje nadoknaditi nedostatak noćnih rosa, daleko nižu prosječnu temperaturu zemlje i nedostatak vlage u zraku.
I to je to! Na ovaj način možete brojne ljekovite biljke imati u svojem vrtu. Zalijevajte ih, bacite koju šaku glistenjaka na njih i pratite kako rastu, kako cvijetaju, kako u jesen prilaze kraju vegetativnog razdoblja.. One kojima je originalno stanište bilo sličnije uvjetima u vašem vrtu, razmnožavat će se. One koje jedva preživljavaju neće trošiti snagu na razmnožavanje. Pobrinite se da im bude što ljepše i ugodnije u novom domu!
