Norveška studija pokazala je da osobe koje piju tri čaše mlijeka dnevno utrostručuju rizik od raka dojke u odnosu na osobe koje popiju pola čaše ili manje
I nije neka vijest ako kažem da je rak dojke u ekspanziji. Trenutno nam serviraju podatak da obolijeva svaka osma žena. Iako znam da medicina obožava statističke manipulacije, dugo nisam bio svjestan da je to i ovdje slučaj. Ako bazirate svoje zaključke na nekom normalnom razmišljanju, vjerojatno ste na krivom putu. Naime, omjer 1:8 važi samo za žene koje dožive 95 godina. Za žene koje dožive 80, taj omjer je 1:16, a za one koje dožive 70, šanse su 1:24. Znate, dodatno napuhavanje brojki i zastrašivanje obično se vežu uz propagandu mamografije kao osnovne preventive. Uzgred nas plaše lošim obiteljskim nasljeđem, što bi trebao biti jedan od osnovnih faktora rizika. A onda masna hrana. Sve ostalo je na razini „ne zna se“ ili „ne postoje dokazi“. Stvarno?
Zasićene masnoće su dežurni krivac za puno toga, ali jasne povezanosti s rakom nema. Znamo da Japanke iznimno rijetko obolijevaju od raka dojke, ali izgleda da to nije posljedica vitke linije. Naime, kada se presele u SAD, vrlo brzo počnu obolijevati u omjerima kao i njihova nova okolina. Što se toliko ključno promijenilo? Po svemu sudeći, mlijeko. Prije ga nisu trošile, a sada da. Prije se smatralo da mlijeko samo ubrzava razvoj postojećeg raka, ali sada znamo da ga i pokreće. Najviše oboljelih je u Finskoj, Švedskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Kanadi i SAD-u. Sve su to zemlje koje po potrošnji mlijeka zauzimaju čelna mjesta. Norveška studija je pokazala da osobe koje piju tri čaše mlijeka dnevno utrostručuju rizik od raka dojke u odnosu na osobe koje popiju pola čaše ili manje. (Rak dojke je rijedak ili ga uopće nema u kulturama gdje se mlijeko životinjskog porijekla ne koristi.) Zna se da hormoni i faktori rasta iz mlijeka imaju kancerogeni potencijal, ali to se pokazalo i za sintetičke dodatke vitamina D, kojima se često „obogaćuju“ mlijeko i drugi proizvodi. Oboljele, u prosjeku, unose 2 puta više sintetičkog vitamina D od ostalih.
Tu priča o uzrocima ne završava. Broj oboljelih raste s potrošnjom kruha, šećera i nekih vrsta mesa (pogotovo svinjetine), a pada s potrošnjom sirovog povrća i ribe. Grudnjaci, a pogotovo uski grudnjaci, multipliciraju rizik. Recimo, žene koje svakodnevno nose grudnjak barem 12 sati, uvećavaju rizik za više od 20 puta (u odnosu na one koje ga koriste rijetko ili nikada), pogotovo ako su u pitanju grudnjaci s metalnim ojačanjima.
Uvijek se vraćamo na osnovno pitanje: Je li ključ preventive u prešanju i ozračivanju? Zašto vjerovati mamografiji, kada se smrtnost tako ne smanjuje, unatoč svim (bombastično najavljivanim) akcijama?
