Poštovani, zanima me da li se može nešto napraviti u mom slučaju? Artroza patele, bez bola.
Za detaljniji odgovor na ovo pitanje, dobro bi mi došle i informacije o spolu, dobi, nivou fizičke aktivnosti, te eventualno prisutnim drugim oboljenjima koja zahtijevaju liječenje.
Generalno, do dijagnoze patelofemoralne artroze, ako nema bolova, dolazi se kada se pacijent žali na krepitacije (zvukove) koje koljeno proizvodi, najčešće pri čučnju i hodanju uz/niz stepenice. Rutinski se tada učini RTG snimanje na kojem se pokažu promjene na kostima, koje ukazuju na artrozu, odnosno kroničnu degenerativnu bolest zgloba, koju karakterizira “trošenje” zglobne hrskavice.
U takvom stanju, klasična fizioterapija nije potrebna, kao što nisu potrebne niti druge medicinske procedure poput injekcija hijaluronskje kiseline ili artroskopije. Ono što bi bilo dobro učiniti, svakako je započeti s redovitim vježbanjem pod kontrolom i vodstvom iskusnog fizioterapeuta, a u svrhu usporavanja procesa i sprječavanja ili smanjivanja budućih smetnji.
To vježbanje mora imati tri svoje sastavnice: aerobni trening niskog intenziteta, vježbe snage bez opterećenja na patelofemoralni zglob, te vježbe fleksibilnosti.
Cilj vježbi snage posve je jasan, jer snažniji i izdržljiviji mišić smanjuje stres u zglobu, pa tako i na hrskavici. Aerobni trening niskog intenziteta ima za cilj stimulirati cirkulaciju zglobne tekućine u zglobu i samoj hrskavici, koja dio svojih nutrijenata i kisika dobiva upijajući ih iz svoje okoline upravo u okolnostima pokretanja s malim opterećenjem.
Vježbe fleksibilnosti, naročito mišića stražnje lože natkoljenice, ima za cilj smanjiti pritisak koji izdržava patelofemoralni zglob pri bilo kakvom pokretanju.
Smisao ovako koncipiranog vježbanja nije liječenje, već prevencija budućih smetnji i usporavanje patološkog procesa. Da bi dosegli taj cilj, od iznimne je važnosti redovitost i upornost.
