U ovom dobu godine sa promjenjivim vremenom nije neobično osjetiti napetost u predjelu vrata ili križa, te zakočenost koja ju obično prati. Takve probleme običavamo povezivati sa otvorenim prozorom u automobilu, ili pak propuhom u zatvorenoj prostoriji. Ne čudi nas što nikada bolove i zakočenost ne osjetimo u predjelima ekstremiteta, već samo u najbližoj okolini kralježnice. Je li je uopće moguće prehladiti kičmu? Prehlada u onom uobičajenom smislu, koji uključuje hunjavicu, kašalj, začepljen nos i eventualno povišenu tjelesnu temperaturu u osnovi je virusno oboljenje i sa zakočenošću u predjelu leđa ili vrata nema gotovo ništa zajedničkog. Istina je da se ponekad u jakih prehlada može pojačati mišićni tonus i na dodir okolina kičme može izgledati “tvrdo”, ali to je samo reakcija na virusnu infekciju. Zakočenja i bolovi koji obično prate dijelove leđa izložene hladnoći imaju sasvim drugi uzrok. Mišići, osim svoje najvažnije funkcije koja uključuje pokretanje tijela po našoj volji, imaju i zaštitnu ulogu. Tako se oni refleksno zgrče pri svakom neočekivanom podražaju koji dolazi iz naše okoline. Iznenadno tapšanje po leđima nekog poznanika koji vam je prišao a da ga niste vidjeli, prouzročiti će čitav niz obrambenih reakcija, od kojih je najvažnija naglo grčenje gotovo svih mišića u tijelu. Još je snažniji tjelesni odgovor kod straha. Vrlo je sličan proces kada tijelo detektira hladnoću na jednom dijelu kože ili cijelom njenom površinom. I tada se grče mišići (pojačava im se tonus), ali sa drugim ciljem- kako bi se smanjio gubitak topline i povećala njena proizvodnja. Kada je sve u redu i nema skrivenih ili otkrivenih poremećaja u funkciji kralježnice, cijeli se taj proces odvija nesvjesno i bez ikakvih trajnih posljedica. Ipak, ponekad, lokalizirani i vrlo neugodni grčevi mišića zaostaju i nakon što podražaja koji ga je izazvao već odavno nema. Zašto? Kod bolesti ili degenerativnih promjena na kralježnici, osim svih ostalih procesa koji se događaju, dolazi i do mehaničkog nadražaja živaca koji izlaze iz leđne moždine i dovode ili odvode informacije iz cijelog tijela. Tako pritisnuti živci ne mogu sasvim dobro i precizno obavljati funkciju za koju su namijenjeni, pa dolazi do problema u prijenosu informacija. S jedne strane sasvim blagi podražaj lagane hladnoće takav će živac prenijeti kao veliku hladnoću i izazvati burnu obrambenu reakciju grčenja mišića, ili će pak dobro prenesenu informaciju istoga tipa, drugi pritisnuti živac kao reakciju, umjesto slabog zatezanja prenijeti kao naredbu za jako grčenje. Bilo kako bilo posljedice su iste- grč i bol koja može biti i neizdrživa. Iako ovakva stanja nisu bolesti same po sebi, te ne zahtijevaju posebno liječenje, nije ih dobro zanemariti. Učestala zakočenja ovoga tipa mogu vrlo rano ukazati na početke degenerativnih promjena na kralježnici. Osim toga, jaka bol i nemogućnost normalnog pokretanja može bitno ograničiti radnu sposobnost na neko vrijeme (nekoliko dana do čak nekoliko tjedana). Kada se takvo što dogodi, dobro je utopliti bolni dio tijela, te na njega stavljati tople obloge. Sama toplina osim što djeluje analgetski (smanjuje bol), opušta mišiće i širi krvne žile procesom sličnim, ali obrnutim od onog koji je na djelu kod hladnoće. Masaža može pomoći, ali samo lagana i stručna. Nestručno trljanje bolnog mjesta nerijetko će pojačati bol i grč, te ga treba izbjegavati. U posebno jakih grčeva sa vrlo intenzivnom boli, nije na odmet od liječnika zatražiti neko sredstvo za opuštanje mišića. Ipak je kod ponovljenih “prehlada” kralježnice ili okolnih mišića najvažnije otkriti uzrok koji do njih dovodi (otvoreni prozor tek je povod). Najčešće je riječ upravo o degenerativnim promjenama koje ne treba zanemarivati, već ih pokušati zaustaviti, bilo liječenjem ili promjenama u vlastitoj svakodnevici. Zatvoren prozor tu više neće pomoći.