Stres na poslu, stres u kući, stres u prometu, stres zbog susjeda, stres zbog neplaćenih ra­čuna, stres zbog propale države, stres zbog komete koja bi mogla prepoloviti zemlju. Stres je gotovo kao dnevna poštapalica, nekakav loš uljez u našim životima. Osjećate li depresiju? Nesanica? (Kada ste se zadnji put dobro naspavali?) Zabo­ravljate stvari? Poput semafora, stalno mijenjate raspoloženje? Imate dojam da košmar u glavi nikada ne prestaje? Da li je neki promijenjeni sklop u glavi unakazio vaš život? Korak do su­mnje čuči mentalna bolest. Ili barem tako izgleda.

Naravno, mentalna bolest pod­razumijeva liječenje. I baš tu leži veliki problem, jer klopku ponekad i nije lako uočiti. Krenimo redom... Samo deme­n­cija i Alzheimerova bolest ima­ju nekakav biološki uzrok, što znači da se mogu dijagnosticirati opipljivim testovima ili skeniranjem. Dijagnoza svih os­talih psihijatrijskih smetnji za­visi isključivo o subjektivnim opservacijama liječnika. Dakle, depresivna osoba osjeća tugu, a psihotična se ponaša potpuno iracionalno. Kod bipolarnog poremećaja raspoloženje na­li­kuje krivulji s velikim usponima i padovima. No, neki će reći da ponašanje (samo po sebi) ne znači bolest. A niti ne nalikuje na bolesti, kod kojih se uzima uzorak, vadi krv ili gleda odraz na rendgenu. Ako nema bolesti, svaki tretman lijekovima bit će beskoristan.

Priča farmaceuta uvelike se razlikuje. Odavno zastupaju ide­ju da depresija ima konkretan, fizički uzrok. A to je kemijski disbalans u mozgu. Kon­kretnije, niske vrijednosti serotonina. (Znamo da serotonin omogućava međusobnu komunikaciju moždanih stanica.) Na tome je bazirana velika grupa SSRI antidepresiva, od kojih je Prozac najpoznatiji. Problem je u tome što mnoge ugledne psihijatrijske organizacije smatraju da je serotonin-ideja potpuno pogrešna. Zbog toga antidepresivi mogu djelovati samo kao placebo. Na Harvardu su analizirali sve raspoložive podatke s time u vezi. Zaključak? Neki antidepresivi povećavaju razinu serotonina, a neki je sni­žavaju. Placebo učinak može biti prisutan, ali ništa više od toga. Zapravo, ovi lijekovi mo­gu biti čak i IZAZIVAČI depresije kasnije u životu.

Lijekove iz psihijatrijskog spektra i inače prati loša reputacija. Velika afera vezuje se uz proizvođača GlaxoSmith­Kline i antidepresiv Seroxat, kada su dio istraživanja namjerno sakrili od javnosti, uklju­čujući i podatke o većoj sklo­nosti suicidu. Sličnih primjera ima još. Antipsihotici (za deme­nciju) povećavaju rizik od srčanih bolesti, moždanog uda­ra i dijabetesa. Lijekovi i smrt ponekad blisko surađuju, pogotovo u psihijatriji. Ukratko: neučinkovito, opasno i tužno. Šećerna tableta bila bi barem bezopasna, a jednako učin­ko­vita.

Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]

Novosti iz svijeta zdravlja, alternativne medicine i zdrave prehrane, sve na jednom mjestu!