Najnovija generacija mamografskih uređaja, koja je upravo izašla na tržište, pruža 3D-slike i bolje dijagnostičke mogućnosti. Cijena za to je dupla doza zračenja u odnosu na stare uređaje
Interes javnosti trenutno je fokusiran na Sanadera, Hadžića i Paravinju. Čak ni razglabanje o „zaraženim“ krastavcima nije više interesantno. Nekako smo i na stravičnu nuklearnu katastrofu u Fukushimi zaboravili. A ne bi trebali.
Zračenje iz uništenih reaktora još uvijek nije zaustavljeno. Zona evakuacije se širi. Činjenica je da će Japan još jako dugo predstavljati zonu visoke zdravstvene opasnosti. (Hrana porijeklom iz Japana teško da može biti zdravstveno ispravna.) Nažalost, posljedice nuklearne tehnologije nisu ograničene na japanske otoke. Povećana radijacija bilježi se diljem cijele Sjeverne Amerike, a vjerojatno ni Europa nije pošteđena. Povećana smrtnost novorođenčadi već je zabilježena u mnogim američkim medicinskim centrima, najvjerojatnije kao posljedica Fukushime. Eksplozija raka štitnjače vjerojatno će uslijediti. Znajući da ni posljedice Černobila još nismo sanirali (a akumuliralo se dosta), sada nam svaki dodatni izvor radijacije predstavlja opasnost na kvadrat. Bez obzira na to, medicinska radijacija je u snažnoj ekspanziji, kao da posljedice zadnjih tragedija treba ojačati.
Ukratko, CT-pregledi i dalje su u velikom porastu. Jedan takav pregled ozrači vas poput 442 standardna rendgena pluća ili kao 74 mamografije. (Uočite da mamografija ozračuje 6 puta više od rendgena pluća.) Prema američkim izvorima, broj CT-pregleda porastao je za 5 puta u zadnjih 15 godina. Posebno zabrinjava sve veće izlaganje djece. A sve više raka kod djece povezuje se upravo s dijagnostičkom radijacijom, u što ubrajam i ozračivanje majki tijekom trudnoće. Ako isključimo nuklearne katastrofe, daleko najviše nas ozračuju po medicinskim ustanovama. Što kažete na panoramsku sliku zubala? Mislite da onkološka mega-zračenja spašavaju živote ili produbljuju patnju?
Najnovija generacija mamografskih uređaja, koja je upravo izašla na tržište, pruža 3D-slike i bolje dijagnostičke mogućnosti. Cijena za to je dupla doza zračenja u odnosu na stare uređaje. Najnovija studija sa Sveučilišta u Kopenhagenu kaže da bi korist od mamografije mogla biti nikakva. Ukratko, broj spašenih života vjerojatno je manji od broja umrlih od raka zbog primljene doze radijacije tijekom mamografije. Teško je razumjeti zašto se žene tjeraju na proceduru,koja ne pomaže. Epidemiolog dr. JohnEsther je napisao: „15-minutna šetnja po lijepom vremenu čisti misli, ublažuje stres i poboljšava cirkulaciju. Istovremeno, to smanjuje rizik od raka dojke, možda i za pola“ rekao bih, bolje od bilo kakvog zračenja i savršenih slika.
