Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena. Rijetko se javlja prije 20. godine života, a najčešći je između 55. i 70. godine života. Opasnost od raka dojke je povećana u žena: koje su imale prvu menstruaciju prije 12. godine, koje su imale menopauzu prije 50. godine, koje nisu rodile ili su rodile poslije 30. godine, u kojih je kod biopsije dojke nađen poremećaj normalnih struktura stanica, koje su operirane zbog raka jedne dojke (vjerojatna učestalost raka u drugoj dojci je oko 6%), ako je u obitelji netko od bliskih srodnika imao rak dojke I poslije 50. godine života Rast raka dojke i način širenja Rast: Rak dojke raste polagano udvostručenjem tumorskih stanica. U 15-40% slučajeva nastaje na više mjesta unutar dojke. Prirodni tijek karcinoma dojke odlikuje dugotrajnost. Srednje je preživljenje u pacijenata koji odbiju svaki način liječenja između 2.5 i 3 godine, ali nekada može biti i duže od 20. godina. Procjenjuje se da se prosječan tumor udvostručuje oko tri puta godišnje. Potrebno je 5-8 godina da se tumor poveća na promjer od 1 cm i tek tada se može otkriti pipanjem i samo-pregledom. Presadnice (metastaze): Kako tumor raste, odbacuje stanice koje se šire po tijelu limfnim ili krvnim žilama. Rak dojke vrlo rano stvara udaljene presadnice (metastaze) i zato neki drže da već u trenutku otkrivanja rak dojke ima karakteristike bolesti koja zahvaća cijelo tijelo. Širenje tumora u okolno tkivo: Izravno širenje tumora u kožu i potkožno tkivo uzrokuje nabiranje kože, uvlačenje kože i bradavice, a ponekad i rane. Karcinom se može tako, izravno, širiti i u dublje slojeve, mišiće i stjenku grudnog koša. Ako tumorske stanice začepe limfnu mrežu kože, nastaje otok kože koji izgleda kao narančina kora (peau d' orange). Širenje krvlju i limfom: Tumor se limfnim vodovima širi do limfnih čvorova u pazušnoj jami i drugim područjima u tijelu. Krvlju se presadnice šire osobito često u pluća, jetru i kosti (lubanja, kralješnica, rebra, prsna kost, gornji dio bedrene i nadlaktične kosti), mozak, jajnike i nadbubrežnu žlijezdu. Oko 95% žena koje umiru od raka dojke ima presadnice. Za predviđanje tijeka i ishoda bolesti bitni su slijedeći čimbenici: - veličina tumora: što je karcinom veći, veća je i vjerojatnost ponovnog javljanja - stanje limfnih čvorova u pazušnoj jami: ukoliko su zahvaćeni, znak je to loše prognoze - osjetljivost na hormone: bolesnice koje imaju tumor osjetljiv na hormone (koji posjeduje tzv. hormonske receptore (prijemnike) za ženske spolne hormone estrogen i progesteron) imaju bolju prognozu i preživljenje - vrsta tumorskog tkiva, tj. stupanj zloćudnosti stanica: tumor prvog stupnja s blagim promjenama stanica ima dobru prognozu, dok je onaj trećeg stupnja s velikim promjenama stanica koje se ubrzano dijele, loš znak. Rak dojke istodobno na obje strane javlja se kod 1% bolesnica. U žena koje su operirale rak na jednoj dojci povećanje rizik za razvoj raka dojke u drugoj dojci te je zato potrebna redovna kontrola kod liječnika i mamografija jednom godišnje.