Ugrizne rane vrlo su česta patologija kod pasa i mačaka, a osobito kod mačora u sezoni parenja te kod pasa koji su skloni tučama. Kod lovačkih pasa te drugih pasa koji mnogo vremena provode u šetnji šumom ili planiranju srećemo se s ubodnim ranama i ogrebotinama. Najružnije rane i za pacijente i za nas svakako nastaju u saobraćajnim nesrećama. Pri srazu automobila i životinje nastaju oderotine koje često zahvaćaju vrlo velik dio kože. Koža je pri takvim povredama praktički svučena s mišića a ponekad, posebno na nogama, dolazi i do ogoljenja kosti. Prilikom šetnje gradskim parkovima često dolaze do posjekotina šape koje su locirane ili na jastučiću ili nešto više i obično obilno krvare.
Opsežne rane ili rane koje obilno krvare su šokantan prizor za vlasnika životinje. Svaka takva rana spada u hitnoće te je intervencija veterinara poželjna što ranije. No dogodi li se takva povreda daleko od grada i niste u prilici odmah dobiti pomoć nešto morate učiniti sami. Ugrizne rane uglavnom su praćene nagnječenjem tkiva i vrlo su sklone infekciji. Ukoliko krvarenje nije obilno najbolje je da ih isperete mlazom obične vodovodne vode ili blagom sapunicom. Mlaz vode isprati će eventualne nečistoće i rane. Nemojte odmah stavljati na ranu razne antibiotske praškove i masti. Ukoliko je rana duboka - a ugrizne rane uglavnom jesu - nećete napraviti nikakvu korist, a zatvoriti će te izlazni put nečistoćama. Ugrizne rane u pravilu se ne šivaju, osim ako nisu više posjekotine. Ne šivaju se zbog podložnosti infekciji, već ih liječimo pod oblozima, svakodnevnim čišćenjem uz obaveznu sistemsku aplikaciju antibiotika. Takve ugrizne rane nerijetko su prljave, duboke i stvaraju tzv. džepove. Zato takvu povredu svakodnevno ispiremo i kiretiramo kako bismo stimulirali rast mladog tkiva. Zaboravite na hidrogen, koji je vrlo omiljen među laicima, jer nije nimalo koristan. Naime, hidrogen otapa krvne ugruške i nepovoljno djeluje na mlade stanice koje bi trebale zatvoriti ranu, pa tako prolongira zaraštavanje rana.
Gusta juha od bundeve nezaobilazno je jesensko jelo gotovo svakog kućanstva, a kada bundevi dodate i leću, dobijete ukusan, hranjiv, kremasti, vege obrok prepun proteina i vlakana
Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti brašno koje prirodno ne sadrži gluten pa ga možete koristiti u bezglutenskim kolačima, palačinkama, kruhu ili pecivima. Može se koristiti i za pripremu tagliatella, njoka ili palente.
Rogač (Ceratonia siliqua, L.) je zimzelena voćka iz porodice mahunarki koja raste kao samoniklo stablo, a potječe iz Sirije i Palestine. Ime mu dolazi od grčke riječi keras, što znači rog (zbog oblika mahune)