Kada sam počela sakupljati ljekovito bilje za čajeve, osjećala sam grižnju savjesti zbog bilja koje uberem u vrijeme cvatnje pa ono ne uspije pustiti sjeme. Nekako u isto vrijeme počela sam na jesen sakupljati njihovo sjemenje i zakopavati ga na područjima gdje rastu te biljke. Umišljala sam si da time bar malo vraćam snagu i mogućnost opstanka tim dragocjenim biljkama koje su meni značile toliko neizmjerno puno. Ne znam sa sigurnošću je li ijedno sjeme izraslo u biljke, no ja sam se zbog ovog zakopavanja osjećala bolje i grižnja savjesti je bila malo manja. Istu dvojbu i istu grižnju savjesti sam u više navrata dobila kao pitanje od mojih učenika.
Dakle, u jesen kada se priroda sprema za zimski san, u šetnji smo većinom orijentirani na sakupljanje plodova (šipak, borovica, drijen) ili sakupljanje gljiva. To je pravo doba kada možemo, ako smo često u prirodi i poznajemo biljke u svim njihovim fazama razvoja, sakupljati sjemenje ljekovitog bilja zbog zakopavanja. Pri ovakvom sakupljanu potrebno je da imamo na umu da trebamo sakupljati samo jednu trećinu sjemenja koje nađemo dozrijelo na biljci. Ostatak treba ostaviti biljci da učini s njime najbolje što može, transformira ga i napuni do kraja. Jer možda mi ljudi ne poznajemo baš do kraja čudesnu transformaciju koju biljka u godišnjem ciklusu radi sa svojim sastavnim dijelovima. Sakupljeno sjeme ubiremo kada je potpuno suho, po suhom i sunčanom danu i zakopavamo ga što je moguće bliže, na par metara, od matične biljke. Lopaticom napravimo vrlo plitku rupu, unutra stavimo sjemenje, rupu pokrijemo zemljom i vrlo nježno utisnemo rukom.
Također, manji dio ovog sjemenja možemo zasijati u vrt u neku gredicu gdje ćemo ukopavati sve sjemenje ljekovitog bilja. Gusto, plitko i bez redoslijeda kao što bi to bilo na livadi. Takvu gredicu nakon početnog rasta treba pustiti da se sama bori s tek povremenim zalijevanjem. I možda, ako se potrefi i da ste u prirodi u proljeće nakon kakve jače kiše možete neku od sadnica ovakvog bilja presaditi u područja gdje s potpunom sigurnošću znate da je rasla neka biljna vrsta, ali je zbog ljudske pohlepe ili širenja gradskog zagađenja nestala.
Eto, možda je ovo isto način da se ponešto i vrati prirodi, a ne samo da se uvijek i bez mjere uzima.
