Salmonela je daleko najčešće spominjana bakterija proteklih dana u Hrvatskoj. Tra­gična smrt petogodišnjeg dječaka iz Bregane pokrenula je lavinu pitanja. Ono najosnovnije: Je li uvoz problematičnog mesa i jaja kriv za sve?

Pođimo redom. Trgovački lanci nastoje nabavljati što jeftinije, kako bi mogli konkurirati ostalima. I dobro zaraditi. Tu odmah zaboravite na sve priče o nestašicama hrane na svjetskom tržištu. Hrane ima dovoljno za sve i još puno više od toga. (Nejednaka raspoređenost raspoložive hrane je sasvim drugi problem.) Zbog toga je njena (veleprodajna) cijena niska. Piletinu možete bez problema nabaviti za 3-4 kn/kg, a jaja za ispod 20 lipa. 7 kila banana košta, otprilike, dolar. (Živjeli bi raskošno kada bi nešto nalik na te cijene nalazili i u dućanima, zar ne?)

Dakle, hrana se daleko povoljnije može nabaviti u inozemstvu nego kod nas. Ništa neobično da uvoz cvjeta. Prilično sam siguran da takvu hranu prati sva potrebna dokumentacija, odnosno svi certifikati. I dokaz da je mikrobiološki ispravna. Ne postoji obaveza daljnje kontrole ako roba dolazi iz EU. Trebali bi vjerovati izvozniku. Svaka dodatna kontrola košta, a uvoznici pokušavaju štedjeti na svemu.

Za zarazu mesa ili jaja salmonelom ne treba puno. Može se namnožiti kod pakiranja, nepravilnog skladištenja, kod prijevoza, u dućanu, a vjerojatno najčešće nakon kupnje u marketu. Samo ove godine nađeno je više od 60 zaraženih uzoraka. (Većinu su nam zatajili. Ostaje i tajna koliko je kontaminiranog mesa domaće, a koliko strane proizvodnje.) Da se češće analizira, našli bi još više. Srećom, vjerojatnost da ćemo zbog toga nakopati bolest baš i nije velika.

Zapravo, do izraženih simptoma trovanja hranom treba ispuniti neke uvjete. Koncentracija bakterija treba biti velika, a želučana kiselina bi trebala zakazati. U normalnim okolnostima ova kiselina ubija salmonelu. Otegotne okolnosti su kronične bolesti i lijekovi. Rizik kod najmlađih i najstarijih također je veći nego kod ostalih. Uglavnom, kod oslabljenog imuniteta sve može predstavljati problem, pa i salmonela. No, sigurno da je bolje ne riskirati, čak i ako je vaše stanje optimalno.

Najvažnije od svega je potpuna toplinska obrada. (Nisu vremena niti za nepečeno meso niti za sirova jaja.) Kuhano ili pečeno meso nemojte držati na sobnoj temperaturi duže od 2 sata. Po mogućnosti ga i ugrijte barem do 60 stupnjeva prije konzumacije. Previše pića (a pogotovo mlijeko) uz mesne obroke može suviše razrijediti kiselo okruženje unutar želuca. Naravno, loša higijena uvijek je važila kao pravi rasadnik za bakterije.

O političkim implikacijama pojačanog traganja za salmonelom neću špekulirati. Neki kažu da se trebamo riješiti uvoznog smeća, dok drugi u svemu vide pogodovanje Todoriću. Možemo se 100 puta zaklinjati u domaću proizvodnju (i ja preferiram domaće), ali onda ćemo trebati prihvatiti i skuplju hranu. Siguran sam da će svatko znati izabrati što je za njega najbolje.

Prijavite se na besplatni newsletter: [email protected]