Rekonstrukcija i/ili povećanje dojke uporabom silikonskih implantanata primjenjuje se gotovo pola stoljeća. Danas desetak milijuna žena u svijetu ima silikonske implantate. Silikon je nakon kisika najzastupljeniji element u sastavu zemljine kore. Našao je široku primjenu u medicini kao sastavni dio implantanata, šivaćega materijala... Tijekom godina, znanost i tehnologija usavršile su proteze minimalizirajući komplikacije u smislu upale ili čvrste vezivne čahure. Minuciozna kirurška tehnika pridonijela je zadovoljstvu pacijentica svrstavljajući implantate u najrašireniji i najprihvatljiviji način uljepšavanja dojki danas.U drugoj polovici prošloga stoljeća eksperimentalna istraživanja ukazivala su na mogućnost pojave zloćudnih i/ili autoimunih bolesti kod ubrizgavanja tekućega silikona. Navedena saznanja nisu u kliničkoj primjeni imala znanstveni dokaz za ovu tvrdnju. Svejedno je pod pritiskom javnosti krajem prošloga stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama zabranjena primjena tekućega silikona i ograničena primjena proteza samo na rekonstrukciju nakon odstranjenja čitave dojke. Zabrana je trajala do dobivanja sigurnih znanstvenih dokaza o neškodljivosti silikona. Slijedio je čitav niz znanstvenih istraživanja s ciljem razrješavanja dvojbe: silikon - da ili ne? Dodatnu je sumnju produbila otežana kontrola tkiva dojke jer neke vrste implantanata ne propuštaju RTG zrake. Mamografija i ultrazvuk kao komplementarne dijagnostičke metode u rukama iskusnoga medicinskoga tima mogu riješiti prisutne nedoumice. Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju kako sigurnih dokaza o povezanosti silikonskih implantanata i malignih i/ili autoimunih bolesti nema. Uza sve navedeno žene i dalje žele ugradnju proteza bilo za rekonstrukciju dojke ili estetsko povećanje. A sigurnost i sreća daju nam pravo na izbor.