Jedini koji vole ovo jesenje, kišno vrijeme i skliske ceste su, valjda prodavači kišobrana, karoseristi i šleperisti.


U zadnje vrijeme mi se čini da se sve više pravimo Englezi. Malo, malo pa net­ko o vremenu. Ljeto je bilo nikakvo, stalno kiša. Već nam se vlaga uvukla u kosti, i kako se čini, takvo stanje će potrajati. Sad već razmiš­ljamo o grijanju. Oni što se griju na struju se znoje bez da su upalili peć. Novo­pri­stigle uplatnice svih su bacile u očaj. Sve je gore i gore. Ova­ko i onako. Gospodo iz vrha, ako budemo ovako klizali i dalje, otklizat ćemo tamo odakle nema nazad. Ah, da ovo je rubrika za vozače, malo smo se zaletjeli u tuđe teme. Dakle, sklisko. Na cesti.

Iako nam još ne treba grijanje u autu, sigurno će­mo doći u potrebu da ga uključimo zbog zamagljenih stakala. Vrlo je važno da stakla odmaglimo na takav način, nego da rukom pre­lazimo preko zamagljene površine i tako dobijemo poluprozirni vidik. Što više, kod tako slabo obrisanog stakla, svjetla automobila koja dolaze iz suprotnog pravca više će nas zasljepljivati, jer dolazi do loma svjetlosti, pa se takvo svjetlo ne­pravilno raspršuje po staklu i dodatno ugrožava vidik. Onda se i predmeti iskrivljuju pa ne znamo da li vozimo u susret kanti za smeće ili nam čovjek pretrčava cestu. Dodajte na to još malo al­kohola (u vama), pa je nes­reća neizbježna.

Upalite li grijanje pravilno, a staklo se ne odmagljuje isto po cijeloj površini, pre­kontrolirajte prohodnost ka­nala na instrument tabli kojima prolazi zrak. Razne kartice od parkiranja, sitne ženske potrepštine ili dječja potreba da stavljaju stvari tamo gdje ne treba, mogu spriječiti normalan prolaz zraku do stakla i začepiti do­vod. Malo tanje mekše žice kojom ćete pročačkati is­pus­te, riješit će problem. No, ako i dalje niste zadovoljni s odmagljivanjem, najbolje je kupiti spray protiv maglje­nja, i pošpricati staklo prema uputi. Neko vrijeme ćete biti na miru.

A što je s klizanjem? Gu­me, gume, gume. To je, uz vašu normalnu vožnju naj­bitniji faktor ostanka na cesti u željenom smjeru. No mo­rate znati da ne postoje takve, koje bi vaš auto bez obzira na brzinu i zavoj dr­žale na cesti kao vlak na tračnicama. Primijetite li da vas u nekom blagom zavoju i malo zabaci, ništa ne čekajte, drugi put možda ne bi prošli samo s malo straha. Iako još mogu imati dovoljno šare, njihova elastičnost vreme­nom popušta, gube trenje i više nisu sigurne. 

Ako bi htjeli uštedjeti, pa škrtarite na stotinu kuna, jer vi brzo ne vozite i jako ste pažljivi, pa će vam i lošije gume biti dobre, računajte na to da vaš auto voze žena, sin itd. koji možda nemaju takav stil vožnje.

Posebnu opasnost na ces­ti predstavlja jesensko vri­jeme kad počinje padati lišće s drveća, kesteni itd. Po­mje­šani s ostacima ulja i uljnih para na asfaltu, predstavljaju idealnu površinu za klizanje. A kad padne kišica, i lagani pritisak na pedalu kočnice može prouzročiti piruetu, kakvu niste vidjeli ni na tak­mičenju u klizanju. Puno puta smo ponovili da je po­vršina kojom se auto gumama drži ceste, kod srednje klase automobila, skoro jed­naka površini veće biljež­nice. Usporedite tu vrijed­nost s težinom vozila, pa će vam biti jasno koliko malo treba da gume prokliznu i odvedu vašeg ljubimca van ceste. Jedini koji vole ovo je­senje, kišno vrijeme i skliske ceste su, valjda prodavači kišobrana, karoseristi i šle­peristi. To je period kad ima najviše posla i kad se nešto da zaraditi.