Novi američki predsjednik Barack Obama koji će za 20. siječnja preuzeti i službeno dužnost od sadašnjeg predsjednika Busha, sastao se sa čelnicima obiju stranaka (demokrata i republikanaca) u Kongresu ili Zastupničkom domu američkog parlamenta   kako bi osigurao podršku za svoj dvogodišnji plan jačanja posrnulog gospodarstva.  Obama je rekao kako očekuje da će "zakon potpisati ubrzo nakon preuzimanja dužnosti", odnosno "do kraja siječnja ili početkom veljače".

Zakon o paketu poticajnih mjera donio bi smanjenje poreza pojedincima i poduzećima u vrijednosti od oko 300 milijardi dolara, dok je ostatak  predviđenih sredstva namijenjen velikim državnim ulaganjima u obnovu dotrajale infrastrukture.
Čelnik senatske većine Harry Reid izjavio je kako je Obama rekao zastupnicima da ekonomisti predlažu plan poticaja vrijedan do 1,3 bilijuna dolara, kako bi se pokrenulo gospodarstvo.

Obama je izjavio kako je razgovarao s najmanje 20 ekonomista od kojih svi, osim jednoga, vjeruju da plan treba biti između 800 milijardi do 1,2 ili 1,3 bilijuna dolara", rekao je Reid.
Neki opozicijski političari poput republikanskog čelnika u Predstavničkom domu Johna Boehnera izražavaju  zabrinutost  zbog ukupne veličine paketa, upozorivši da će ga otplaćivati i idući naraštaji. Međutim na pitanje očekuje li da plan poticaja bude prihvaćen u idućih šest tjedana, odgovorio je potvrdno.

Ako se dvogodišnji plan prihvati, radnici će odmah dobiti nekoliko postotaka veće plaće jer će pasti porezi na dohodak. Mjera bi vrijedila retroaktivno od 1. siječnja pa bi se efekt osjetio vrlo brzo među građanima. Porezne olakšice za poduzeća iznosile bi više od 100 milijardi dolara, a namijenjene su onima koji zapošljavaju nove radnike i ulažu u novu opremu. Oko 77 milijardi uporabilo bi se za dulje rokove isplata naknada za nezaposlene te za subvencioniranje zdravstvenog osiguranja za one koji su izgubili posao.
Ostala sredstva ulagala bi se u projekte koji stvaraju radna mjesta, kao što je obnova i izgradnja cesta, mostova i škola, te za dugoročne ciljeve poput programa alternativnih izvora energije.

Dakle, uz porezne olakšice radnicima i tvrtkama i novčanu pomoć nezaposlenima, većina sredstava je namijenjena za infrastrukturne i opće korisne investicije koje bi trebale pokrenuti novi investicijski ciklus u gospodarstvu. Upravo ono što je ključno u vrijeme recesije i krize gospodarstva jest da potrošnja generira novu proizvodnju i profite pa je umjesto štednje stanovništva potrebno potaknuti potrošnju... Problem je naravno u osiguravanju sredstava za tu potrošnju i jačanju povjerenja i optimizma potrošača. Tu je važna uloga države da kroz financiranje infrastrukturnih radova potakne zaposlenost proizvodnih i uslužnih kompanija koje će dobivanjem poslova platiti svoje zaposlenike – potrošače, a koji će onda potrošnjom potaknuti kolanje novca i trgovinu, dok će trgovina povećati potražnju i potaknuti proizvođače i ciklus kolanja novca i gospodarskog rasta, naravno vrlo pojednostavljeno rečeno je pokrenut... Na tragu takvih odluka, čim se krene u realizaciju krenut će i novi optimizam i očekivanja, a s time i rast burzovnih indeksa... Osobito kad se primijete naznake prvih rezultata.

photo by Dani Simmonds