Ljudi su socijalna bića i održavanje izolacije tijekom duljeg perioda može dovesti do značajnih psiholoških posljedica kao što su anksioznost, usamljenost ili depresivno raspoloženje



Prije samo godinu dana, živjeli smo svoj „uobičajeni“ život – imali smo svoju dnevnu rutinu koja se vjerojatno sastojala od odlaska na posao, druženja s prijateljima, provođenja vremena s obitelji i pokojeg hobija. Veselili smo se vikendima i odlascima na putovanja.

Danas, sve je drugačije.

COVID-19 je u fokusu. Koji je danas broj zaraženih? Koliko je ostalo mjesta u bolnicama? Trebam li se testirati ako imam simptome prehlade? Ovakva pitanja postala su uobičajena.

Mnogi su izgubili i posao i nalaze se u tjeskobnom mjestu i panici pred sljedećom ratom kredita…

Već je od prije poznato kako je socijalna podrška vrlo važna u životu, pogotovo tijekom stresnih razdoblja. No, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mjera socijalne distance predstavlja jednu od ključnih mjera u borbi protiv zaraze i širenja COVID-19.

Kako se vi nosite s tom mjerom?

Prema američkim podacima, analizirajući preko deset milijuna Google pretraživanja, pokazalo se da je došlo do porasta pretraživanja tema o anksioznosti, negativnim i suicidalnim mislima, teškoćama u spavanju nakon najave lockdowna tijekom travnja 2020. (Jacobson i sur., 2020.).

U Engleskoj je također provedeno istraživanje u obliku fokus grupa tijekom ranih faza lockdowna (5-12 dana nakon uvođenja mjere). Izolacija je rezultirala značajnim negativnim utjecajima na mentalno zdravlje tijekom kratkog vremena od uvođenja mjere, pogotovo kod ljudi koji imaju niska financijska primanja ili nesiguran posao. Smanjena socijalna interakcija, ekonomski gubitci i promjena u rutini imali su psihološke i emocionalne učinke u obliku demotiviranosti, gubitka osjećaja smisla i smanjenog samopoštovanja (Williams i sur., 2020).

Ljudi su socijalna bića i održavanje izolacije tijekom duljeg perioda može dovesti do značajnih psiholoških posljedica kao što su anksioznost, usamljenost ili depresivno raspoloženje.  Ekonomski troškovi koje nameće epidemija, gubitak poslova i porast siromaštva mogu naglasiti ovaj utjecaj. Učinak može biti i veći u zemljama u razvoju, kod pacijenata sa zarazom, kod korisnika domova za stare i nemoćne, beskućnika i ljudi s mentalnim poremećajima.

Što učiniti?

I u teškim situacijama može se naći zraka svjetla.

  • Održite kontakt s prijateljima i bližnjima. Danas živimo u tehnološki najnaprednijem vremenu do sada. Telefonski i video pozivi dio su svakodnevice. Uz razgovor i socijalnu podršku lakše možemo prebroditi i najtamnije trenutke.

 

  • Održite dnevnu rutinu. To je osobito važno ako se trenutno nalazite u samoizolaciji. Rutina nam daje osjećaj mira, kontrole i predvidljivosti. To je nešto što nam sada ponajviše treba!

 

 

  • Uvedite tjelesnu aktivnost, ako do sada niste. Možda nećete biti pretjerano motivirani, ali ipak vježbajte. Nedvojbeno je dokazan pozitivan utjecaj fizičke aktivnosti na mentalno zdravlje.

 

  • Meditacija i tehnike opuštanja. Biti svjestan sadašnjeg trenutka – bez kopanja po teškim događajima iz prošlosti i bez straha od neizvjesne budućnosti. Što više budete prakticirali ove metode, postat ćete opušteniji i zadovoljniji u svakodnevnim aktivnostima. I tu možemo koristiti prednosti današnje tehnologije. Primjerice, aplikacije HeadSpace ili Calm nas mogu uvesti u taj čarobni svijet sadašnjeg trenutka.

 

  • Ograničite vrijeme izloženosti medijima i vijestima. Budite informirani, no ne trebate baš cijeli dan biti uz male ekrane. Konstantna izloženost statistikama i izvješćima o broju zaraza zasigurno može povećati tjeskobu.

 

Također, znate li da postoje besplatne telefonske linije za pružanje psihološke pomoći?

Pronađite brojeve telefona u svom gradu: https://www.hzjz.hr/savjetovaliste-za-mentalno-zdravlje/

 

 

Literatura:

Jacobson, N. C., Lekkas, D., Price, G., Heinz, M. V., Song, M., O’Malley, A. J., Barr, P. J. (2020). Flattening the mental health curve: COVID-19 stay-at-home orders result in alterations in mental health search behavior in the United States. https://psyarxiv.com/24v5b/  (Jacobson et al., 2020).

 

Williams, S. N., Armitage, C. J., Tampe, T., Dienes, K. (2020). Public perceptions and experiences of social distancing and social isolation during the COVID-19 pandemic: A UK-based focus group study. medRxiv. https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.04.10.20061267v1