Moderni sport već u amaterskom, a posebice u profesionalnom obliku predstavlja iznimne tjelesne i psihičke zahtjeve pred sportaše, a pravilna je prehrana jedan od ključnih pratećih segmenata u propisnom razvoju tjelesne snage i mase kao i u stalnom održavanju optimalne fizičke i psihičke kondicije. Nažalost, većina sportaša ne primjenjuje suvremene stavove o prehrani u sportu već se povinuje znanstveno ne dokazanim, a nerijetko i štetnim oblicima "hiper" prehrane ili tzv. "sportske" dohrane. U osnovi sportašima nije potrebna specijalna dijeta ili poseban oblik prehrane. Njihove potrebe baziraju se na istim pravilima kao i u ostale populacije uz sitne preinake, a osnovna razlika leži u činjenici da aktivni sportaši imaju značajno veću potrebu za kalorijama, odnosno potrebuju veći dnevni unos kalorija. Smatra se da se dnevna potreba aktivnog sportaša kreće između 3 000 kcal. pa do čak 6 000 kcal. dnevno. Osim u kalorijama ova populacija ima povećane potrebe za bjelančevinama, posebice ako se radi o aktivnim sportašima mlađe životne dobi (kadeti, juniori), a također su povećane potrebe i za nekim vitaminima. Tu napose treba istaknuti vitamin B2 ili riboflavin koji aktivno sudjeluje u stvaranju i optimalnom iskorištavanju energije u organizmu. Manjak vitamina B2 dovodi do opće slabosti i gubitka koncentracije, a posebno su mu skloni mlađi sportaši. Najvažniji izvor ovog vitamina su mlijeko i mliječni proizvodi, a još ga nalazimo u mesu, zelenom povrću, jajima i ribi. Dakle, standardna prehrana sportaša trebala bi se bazirati na žitaricama, mahunarkama, svježem povrću i voću te umjerenim količinama nemasnog mesa i ugljikohidrata.