Recentna istraživanja su išla korak dalje i usredotočila su se na koristi koje može donijeti stres. Taj fenomen je poznat pod nazivom posttraumatski rast, koji je u izravnoj suprotnosti s posttraumatskim stresnim poremećajem
Kada biste se mogli vratiti u prošlost, koje biste događaje izmijenili?
Za pretpostaviti je da biste gumicom izbrisali sve one teške i sumorne dane, sve sate provedene u tuzi i očaju. Izbrisali biste proživljene nesreće i traume, sve ono što vam je stvorilo osjećaj gorčine. S druge strane, podebljali biste radost i ljubav… Kada biste barem mogli… Vratiti se u prošlost.
Život je zaista prepun izazova, uspona i padova. Dio životnog puta neminovno je zaokupljen i s teškim trenutcima, tugom i životnim padovima. No, ako pogledamo s druge strane, često nas upravo teški, stresni događaji oblikuju, a čak nas mogu i motivirati da započnemo neke vrlo pozitivne životne promjene.
Desetljećima su se istraživanja u psihologiji usmjeravala na stres i njegove štetne posljedice. Interesantan faktor u tome čini otpornost odnosno načini na koji se ljudi nose s nesrećom i „skaču natrag“ u normalno funkcioniranje. Recentna istraživanja su išla korak dalje i usredotočila su se na koristi koje može donijeti stres. Taj fenomen je poznat pod nazivom posttraumatski rast, koji je u izravnoj suprotnosti s posttraumatskim stresnim poremećajem.
Krize i tragedije javljaju se u različitim oblicima, a postoje tri glavna načina na koji ljudi iz njih mogu profitirati.
- Otkrivanje vlastitih skrivenih sposobnosti. Teški nam događaji mogu pomoći da vidimo sebe u sasvim novom svjetlu. Nitko od nas zapravo ne zna koliko točno možemo podnijeti. Možete reći sebi: „Nikada ne bih mogao preživjeti to što ta osoba proživljava“. No, to zaista ne možemo znati. Kada biste se našli u takvoj situaciji, reagirali biste na stvari kako bi dolazile… S vremenom biste pokušali taj događaj spremiti u svoje životno iskustvo i polako biste počeli s prilagodbom na nove životne okolnosti. S vremenom biste i vi postali osoba o kojoj drugi govore da nikad ne bi mogli preživjeti to što prolazite. Nakon velikih gubitaka u svom životu ljudi često uvide da su mnogo jači nego što su mislili, a to novo shvaćanje daje im samopouzdanje za suočavanje s novim izazovima.
- Poboljšanje i jačanje međuljudskih odnosa. Primjerice, ako je nekome dijagnosticirana zloćudna bolest, neki su prijatelji i članovi obitelji spremni potražiti bilo koji način kako bi pružili pomoć i podršku. Drugi to izbjegavaju jer možda nisu sigurni što bi trebalo napraviti u toj situaciji ili pak sami osjećaju visoku razinu neugode. Nesreće su razdoblja kada se razdvajaju lažni od pravih prijatelja, razdoblje kada se jačaju međuljudski odnosi.Jedna od najčešćih posljedica gubitka voljene osobe je veća tolerancija i veće poštovanje za druge ljude. Veliki gubitci osviještavaju koliko je vrijeme važno i koliko truda često tratimo na male i nevažne događaje i osjećaje. (Nolen-Hoeksema i Davis, 2002).
- Promjena vrijednosti i pogleda na svijet. Ljudi koji imaju dijagnozu raka često retrospektivno gledaju na bolest kao upozorenje, povratak u stvarnost ili preokret. Neki razmatraju promjenu karijere ili odluče više vremena provoditi s obitelji, a manje na poslu. Dolazi do promjene u gledanju na život – život kojeg su do tada uzimali zdravo za gotovo, postaje dar, a ljudi važniji od novca.
Teške i tragične situacije nas ispunjavaju s ogromnom količinom patnje i boli. No, uz to loše, mogu doći i primjese dobroga – dragocjenosti koje mogu postati iskrice moralnog i duhovnog razvoja.
Ako vas zanima ova tema, možda ćete htjeti pročitati nešto od literature korištene kod pisanja članka:
Nolen- Hoeksema, S.i Davis, C.G.(2002). Positive responses to loss u C. R. Snyder i S. J. Lopez, Handbook of positive psychology, New York, Oxford University Press
