Starija dob i lijekovi

Malo koji penzioner ne up­laćuje dopunsko zdravstveno osiguranje. Zato što tako hrpa lijekova i pregleda ispadne jeftinija. Općenito vlada percep­cija da su bolesti sinonim za staru dob. Ako gledamo po potrošnji lijekova, to bi trebalo biti točno. Populacija iznad 65 čini svega 13% stanovništva, ali više od trećine prepisanih lijekova ot­pada upravo na njih. U prosjeku troše više od 6 lijekova istovremeno. Da li takva praksa produžava ili skraćuje život? Da li su lijekovi opasniji od bolesti? Koliko bo­lesti i nevolja zapravo uzrokuju lijekovi?

Polifarmacija (kada se isto­vremeno koristi više od jednog lijeka) može biti itekako opaka. To se pogotovo pokazuje u bolničkim statistikama starijih osoba. Čak 11% takvih osoba pretrpi infarkt za vrijeme bo­ravka u bolnici, iako hospita­lizacija nije bila zbog srčanih bolesti. Mnogi su skloni po­tvrditi da tijelo brže zakaže pod farmacijskim pritiskom i logično je da su s godinama problemi veći. A istina je i to da liječnici rutinski prepisuju neke lijekove samo zato što je čovjek star, a ne zato što su nužno potrebni. I toga se vremenom nakupi. Naravno, on­da treba uključiti i medika­men­te za sanaciju nuspojava.

Tipičan primjer rutinskog (a najčešće bespotrebnog) liječe­nja je snižavanje krvnog kolesterola. To je odraz neshvaćanja promijenjenog metabolizma kod starijih. Njima je za normalno funkcioniranje potrebno više kolesterola nego ostalima, pogotovo po pitanju mentalne aktivnosti. Analiza osoba starih od 71 do 93 godine pokazala je da oni s najnižim vrijednostima kolesterola (do 4,32 mmol/L) žive kraće od ostalih. Slično se može reći za protuupalne lijekove (Aspirin je jedan od njih), koji često stvaraju ozbiljne probleme s bubrezima. A mnogi ih piju ru­tinski, bez čvrstog razloga.

Padovi kod onih iznad 65-te daleko su od bezazlenih, a skoro dvostruko su češći u bolnicama. 25% ih završava smr­ću unutar 6 mjeseci. Prema jednoj studiji, 18% takvih padova događa se zbog lijekova. Naj­rizičniji su sedativi, antidepresivi, diuretici i neki preparati za razrjeđivanje krvi. Za inkontinenciju kažu da je usko po­vezana sa starenjem, ali je istina i to da postoji poduži popis lijekova, gdje se inkontinencija navodi kao nuspojava. Čak ni demencija nije nužno pove­zana samo sa starenjem. Ve­ćina lijekova na recept može pogoršati stanje.

Možda će netko sada reći da su svi lijekovi višestruko ispitani i sigurni za upotrebu. Na­žalost, to je samo djelomice istina. “Sigurnost” se sastoji u popisivanju do tada poznatih nuspojava (od kojih su neke redovito vrlo ozbiljne), ali sve kombinacije s drugim lijeko­vima nije moguće obuhvatiti. Smr­tonosni kokteli vise kao mač nad glavom. Netko tko is­tovremeno koristi 5 ili 10 pre­parata morao bi se itekako zamisliti nad svojom sudbinom. Nikada ne znaš koja će mješavina kemikalija dodatno zagorčati život.