Značajnija promjena je odredba da za buduće promjene (ugovorenih promjenjivih) kamatnih stopa vjerovnici moraju prethodno definirati parametre promjenjivosti, koji ne bi smjeli ovisiti o volji jedne banke, već bi trebali biti objektivizirani
Budući da je dio javnosti nedovoljnu zaštitu potrošača identificirao kao jedan od glavnih nedostataka u radu bivšeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, ne čudi činjenica da je novi guverner Boris Vujčić, zajedno sa svojim timom, dobar dio svojih aktivnosti na početku mandata usmjerio upravo na ovo područje.
Naime, potaknuta medijskim napisima o skorim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, Hrvatska narodna banka prošlog se tjedna oglasila priopćenjem za javnost u kojemu navodi da je u radu na izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju aktivno surađivala s Ministarstvom financija kao predlagačem spomenutih izmjena.
Kako je u priopćenju navedeno, jedna od značajnijih promjena koja se predlaže navedenim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju je odredba da za buduće promjene (ugovorenih promjenjivih) kamatnih stopa vjerovnici moraju prethodno definirati parametre promjenjivosti koji ne bi smjeli ovisiti o volji jedne banke, već bi trebali biti objektivizirani.
Dopuna spomenutog zakona, smatraju u HNB-u, dodatno bi zaštitila korisnike kredita, odnosno dala bi im mogućnost da, u slučaju da vjerovnik poveća kamatne stope, postojeći kredit refinanciraju kreditom druge banke u roku od tri mjeseca bez naknade. Posljedično bi, prema mišljenju stručnjaka iz HNB-a, ova odredba ojačala konkurenciju među kreditnim institucijama te bi one bile motivirane da, osim objavljenih parametara promjenjivosti, kod donošenja odluka o promjeni kamate uzimaju u obzir i uvjete na tržištu.
Iako je riječ o hvalevrijednom potezu središnje banke, ostaje nam vidjeti kako će u praksi nova pravila utjecati na kreditni položaj građana. U svakom slučaju, veća sloboda potrošača koju predviđene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju svakako donose, potaknut će tržišnu utakmicu između banka, što bi u konačnici trebalo rezultirati povoljnijim uvjetima kreditiranja za građane. Isto tako, ukoliko HNB u sličnom ritmu nastavi marljivo raditi i na najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, kao i na drugim mjerama u okviru kojih se, između ostalog, predviđa detaljnija razrada regulatornog okvira koji se odnosi na zaštitu potrošača, odnosno na unaprjeđenje transparentnosti postupanja kreditnih institucija, konkurencija bi se na bankarskom tržištu u Hrvatskoj napokon mogla zaoštriti te bi građani i poduzetnici uskoro mogli do novca dolaziti puno jeftinije i jednostavnije.
