U tablicama s nutricionističkim vrijednostima namirnica obično se ne iznosi istina. Ne zato što bi vas netko htio namjerno varati. NEGO ZATO ŠTO JE ZUB VREMENA KORIGIRAO ONO ŠTO JE NEKADA DAVNO UTVRĐENO I ZA ŠTO SE SMATRALO DA ĆE TRAJATI VJEČNO. Recimo, prije 55 godina 100 g špinata sadržavalo je 158 mg željeza. 17 godina kasnije, količina željeza pala je na 27 mg. Nažalost, trend je nastavljen, i DANAS U PROSJEČNOM ŠPINATU NEMA VIŠE OD 1 mg ŽELJEZA. Od pravog mineralnog bogatstva ostalo je jako malo. Očito je da će trebati učiniti barem 2 stvari: savjetovati Popaja da jede daleko više (kako bi učinak ostao isti) i zapitati se o razlozima sve većeg i zabrinjavajućeg siromaštva u hrani. Na jednoj konferenciji o problemima planete Zemlje, prije desetak godina, izneseno je da su uzgajane biljke blijeda sjena nekadašnjih, jer su ljudska pohlepa i glad za novcem učinili da je i zemlja, iz koje sve raste, svakim danim siromašnija. Iscrpljenost zemlje postala je zabrinjavajuća. Problem se povećava sa svakim danom. DANAŠNJE BILJKE NE MOGU ZADOVOLJITI LJUDSKE POTREBE ZA VEĆINOM MINERALA, ČAK I AKO SU UNESENE KOLIČINE VRLO VELIKE. Zna se da je «iscrpljivanje» zemlje prirodni proces. Urod će biti sve slabiji, ako se zemlja stalno ne obnavlja. Naravno, u divljini se to dešava na prirodan način, pa u amazonskoj prašumi nikada neće biti potrebno dodatno gnojenje. Umjetna gnojiva nisu ni sjena prirodnih, što itekako ima odraza na ono što jedemo. Kada su se, nekada davno, počela primjenjivati dušična gnojiva, oduševljenje je bilo potpuno. Farmeri nisu više morali napuštati zemlju zbog njene istrošenosti. Prinosi su porasli gotovo preko noći. VEĆA KOLIČINA DONOSI I VEĆU ZARADU. Kemičar Justus von Liebig kreirao je spasonosnu mješavinu dušika, fosfora i kalija. IDEALNU ZA MAKSIMALNI UROD. Prizvuk velikog novca u potpunosti je spriječio detaljnije analize apsurdne teorije DA SU SAMO 3 SASTOJKA BITNA ZA ZEMLJU, BILJKE I LJUDSKI ŽIVOT. OBNAVLJANJE ZEMLJE NPK GNOJIVIMA, ŠTO SE OBIČNO PROVODI IZ GODINE U GODINU, NI U SNU NE OSIGURAVA POŽELJAN MINERALNI SASTAV. Uz to, odnos minerala u hrani, koji je važio tisućljećima, sada se znatno izmijenio. Mislite da smo za tako nešto dovoljno pripremljeni? Nedostatak mnogih ključnih minerala slabi biljni obrambeni sustav i čini ih vrlo ranjivima. (Slično se dešava i kod čovjeka.) Tu prvenstveno mislim na nametnike, kojih nikada nije bilo više nego danas. Slično antibioticima kod čovjeka, prskanje pesticidima više odmaže nego pomaže. Već danas, više od 500 vrsta insekata je otporno na pesticide. Njihova prilagodba je kontinuirana, a teško je i zamisliti do kakvih monstruoznih neuništivih vrsta to može dovesti. A to nije jedini problem. Nedostatak važnih elmenata u tragovima biljke rješavaju na poseban način. USISAVANJEM TEŠKIH METALA, POPUT ALUMINIJA, ŽIVE I OLOVA. Naravno, NJIHOVA HRANA JE I NAŠA HRANA. Asimilaciju nepoželjnih tvari ni mi nećemo moći izbjeći bez kompletne zaštitne uloge minerala. Kažu da će masovna proizvodnja hrane riješiti problem gladi. Uz koliko novih zdravstvenih problema? NPK gnojiva stvaraju izrazito kiselu reakciju. U kiseloj zemlji vlada kronični manjak magnezija, cinka i kalcija. Uz to, takvi uvjeti UNIŠTAVAJU MIKROORGANIZME IZ ZEMLJE, čija funkcija je pretvaranje minerala iz zemlje u formu, upotrebljivu za biljke. Dakle, očito je da se KVALITETA NAŠE HRANE DRASTIČNO MIJENJA. Nažalost, na lošije. Uspoređujući rezultate dobivene 1940. i 1991. godine, uočava se da je sadržaj magnezija u mrkvi smanjen za 75%, kalcija za 48%, željeza za 46% i bakra za 75%. U jabukama i narančama je 67% manje željeza, u rajčicama 90% manje bakra. Sličnih primjera ima bezbroj. Znam da današnje voće i povrće izgleda ljepše i veće nego ikada. Nažalost, radi se samo o vanjskoj ljepoti. Nisam siguran da je to i dovoljno.