Mast ili macerat od stolisnika djeluju jako dobro na sve upalne bolesti kože, bilo da su to osipi, bolni hemoroidi ili razne modrice
Stolisnik (Achilea millefolium) je biljka koja posvuda raste kod nas, i na kontinentu i u planinama i na suhim livadama krša. Gdje god da se okrenemo , naići ćemo na stolisnik, a zapravo ga tako malo koristimo. Najčešća je njegova upotreba za izradu infuza (čaja) koji se koristi kod bolova u želucu. S pravom, jer stolisnik je spazmolitik (djeluje protiv grča želuca), analgetik (otpušta bol), djeluje antibakterijski pa nam pomaže riješiti se kolonija bakterija koje nam znaju raditi probleme u probavnom sustavu, te ubrzava probavu. Stolisnik ima gorkast okus koji otvara apetit i ubrzava metabolizam, ali svojom gorčinom i drenira jetru i žuč.
U našim krajevima raširena je i njegova upotreba kod bolnih i preobilnih menstruacija, opet s pravom, jer otpušta bol, ali djeluje i na smanjivanje krvarenja. To je logično kada se sjetimo njegova drugog imena - hajdučka trava. Hajduci su stolisnikom posipali rane i tako zaustavljali krvarenja. Osim toga, stolisnik djeluje i na balans ženskih hormona. Ne zna se na koji način, ali tradicionalna medicina svih krajeva gdje je rastao koristila ga je za tu namjenu, pa kada su na svim stranama svijeta zaključili isto, mora da ima neke istine u tome. Neka značajnija istraživanja o tome nisu rađena. Možda zato jer farmaceutskoj industriji, koja većinom plaća takva istraživanja, to ne bi bilo zanimljivo istražiti, jer ne može ekstrahirati i patentirati ekstrakt biljke koja raste baš na svakom koraku. Stolisnik se vrlo često i dan danas koristi za vaginalna ispiranja kod gljivičnih infekcija.
Osim toga, treba podsjetiti da mast ili macerat od stolisnika djeluju jako dobro na sve upalne bolesti kože, bilo da su to osipi, bolni hemoroidi ili razne modrice. Macerat radimo isto kao što bismo napravili i kantarionovo ulje, ali umjesto gospine trave (kantariona) stavljamo stolisnik.
Mast radimo isto kao što bismo radili mast od nevena ili gaveza. Ako ne znate kako, potražite članak o gavezu u prošlom broju ili na burza.com.hr.
Šteta je da biljku koja u velikom broju raste u našem kraju tako malo koristimo. Krenite u prirodu!
