Ukoliko ste ugostitelj koji tvrdi da mu je strategija imati najbolji restoran u Rijeci, bojim se da je nemate. Pomiješali ste strategiju sa dijelom vizije (dugoročni cilj tvrtke), a uz to ste nepotrebno izgubili dio zarade.
Strategija, grčki strategos, umijeće je generala-ratnika koji je odgovoran za mnoge jedinice i mnoge bitke. Potrebno mu je, kao i Vama, sveukupno sagledavanje situacije. "General" u današnjem načinu poslovanja ste Vi. Iz iskustva znate da nije dovoljno voditi brigu samo o prodaji kako bi ostvarili dobit. Brinete i o nabavi, naplati, procesu proizvodnje tj. nastojite obuhvatiti sve segmente Vaše tvrtke.
Strategija Vam govori na koji ćete način doći do cilja, što sve trebate učiniti, o ćemu sve treba voditi računa, kako biste ostvarili viziju i imali (u našem slučaju) najbolji restoran u Rijeci.
Ne treba miješati određivanje cijena, veličinu kapaciteta, informacijski sustav tvrtke i sl. sa strategijom. Sve navedeno podupire strategiju.
Strategija je način kako ostvariti željene rezultate poslovanja, a sastoji se od međusobno ovisnih dijelova:
l Područja djelovanja
l Gdje će tvrtka biti aktivna?
l Sredstvo ulaska na područje djelovanja
l Kako će tvrtka tamo doći tamo gdje želi biti aktivna?
l Faktori različitosti (diferencijacija)
l S čime se tvrtka dokazati, probiti na tržištu?
l Odrđivanje brzine kretanja
l Kojom brzinom i pravcem će se tvrtka kretati na tržištu?
l Ekonomska logika - kako će tvrtka postići prihode?
Da bi strategija bila uspješna nije dovoljno samo uzeti u obzir njene spomenute dijelove i staviti ih na papir. Situaciju je potrebno sagledati iz šire perspektive tj. sagledati situaciju u industriji u kojoj se nalazimo ili želimo biti, analizu kupaca, trendova na tržištu, makroekonomske okoline, konkurencije kao i procjenu (realnu!) prednosti i nedostataka vlastite tvrtke.
S obzirom na današnje brze promjene u okruženju u kojem poslujemo, nekadašnje određivanje strategije za period od 5-10 god. svodi se na 2-3 god., pri čemu nema garancije da se i u međuvremenu neće morati modificirati. Na primjer, pripremate ribu u svom restoranu na poseban način, a odjednom dobavljač ključnog sastojka propadne. Morate se prilagoditi novonastaloj situaciji i naći novog dobavljača ili prilagoditi način spremanja s novim ključnim sastojkom. Stoga je dobro imati nekoliko mogućnosti u rezervi (u našem slučaju novog dobavljača ili prilagođeni recept).
Strategija se ne svodi se na predviđanje budućnosti, već na temeljitu procjenu sadasnjošti, projekciju onoga što bi moglo biti te na donošenje najboljeg pravca kretanja tvrtke -danas.
Pročitala sam na internetu razliku između neprihvaćanja i odricanja od nasljedstva. Kakav tretman ima osoba koja prima inkluzivni dodatak, kakve posljedice ima kod nasljeđivanja, neprihvaćanja ili odricanja? Gubi li prihvaćanjem nasljedstva inkluzivni dodatak ukoliko je naslijeđena imovina dovoljna za život? Gubi li odricanjem ili neprihvaćanjem pravo jer si je prihvaćanjem mogla osigurati sredstva za život?
U suvlasništvu sam s osobom čiji sam jedini nasljednik. Nasljedstvo neću prihvatiti zbog dugova. Kako mogu otkupiti taj dio (nakon neprihvaćanja) i od koga odnosno na koji način doći do dijela koji bi pripadao isključivo meni?
Ako je poslodavac organizirao smjenski rad (jutarnja i popodnevna, s mogućnošću međusmjene), treba li poštivati kontinuiranu izmjenu? Voditelj odjela prilikom određivanja rasporeda rada, a sve pod izgovorom potrebe posla, većini kolega određuje popodnevni rad. Raspored je potpuno nasumičan i bez ikakvog kontinuiteta ili logike.Tako pojedini zaposlenici (na istim radnim mjestima i s istim zaduženjima) rade s tjednom izmjenom ujutro i popodne, pojedini samo ujutro, a najveći broj njih radi po nekoliko tjedana popodne, minimalno dva pa čak do osam tjedana uzastopce, nakon čega im se “posreći” jutarnji tjedan, pa opet tako ispočetka.
Japansku akitu bijele boje, izrazito pametna, stara 5 god., naučena na život u kući, s putovnicom, poklanjamo isključivo u dobre ruke osobi s dvorištem i vremenom ...
