Sunčanje pod povećalom

Promjenljivo vrijeme ovo­godišnjeg srpnja mnoge je ba­cilo u loše raspoloženje. Godišnji odmor, a skoro sva­ki dan kiša. Izležavanje na plaži (pod koncesijom ili ne) pretvorilo se u izležava­nje pred televizijom. Red nogo­meta, red prastarih filmova, red čipsa, red sladoleda. I koja piva za ubiti tugu. Ka­rakterističnog ljuštenja kože i olakšavanja patnji hladnim jogurtom ovog ljeta nema, čak su i purpurna crvenila rijetka. Žarko sunce je u za­dnje vrijeme rijedak gost, globalno zatopljenje nas ne­kako zaobilazi. Ha, možda nas azorska anticiklona ipak posjeti u kolovozu? Hoćemo li se opet bojati sunca?

Zapravo, sve se vrti oko ultravioletnog zračenja i njegovog navodnog štetnog učinka. Dakle, UV-zračenje je najintenzivnije ljeti, na većim visinama i blizu ekvatora. Dalje se dijeli u 3 os­nov­ne vrste. UVA najviše do­prinosi vašoj brončanoj boji, a UVB aktivira sintezu krucijalnog vitamina D (koji onda ima važnu ulogu u ap­sorpciji kalcija i drugih mi­nerala). UVC se gotovo u cijelosti filtrira u zemljinoj atmosferi, pod uvjetom da ozonski omotač još uvijek „funkcionira“.

Iako su UVC-zrake poten­cijalno opasne, ono što sti­gne do Zemlje ima sposobnost ubijanja virusa, bakterija i drugih uzročnika bolesti. Ruski i američki liječnici već su koristili UVC frekvencije za iradijaciju krvi, u sklopu tretiranja mnogih bolesti. Uspjeh je bio iznenađujuće dobar.

Mnogi su uvjereni kako su sredstva za zaštitu od sun­ca neophodna. I kako bez njih slijedi rak, u bližoj ili daljoj budućnosti. Nije baš sve istina. Dakle, SPF faktor označava koliko puta više se smijemo (uz preparat) izlagati suncu, a da ne izgorimo. Važno je napomenuti da ovaj faktor označava samo stupanj UVB (ali ne i UVA) zaštite. Prilično je uobiča­jeno da deklarirani SPF faktor ne štiti ni približno kako bi trebao. U praksi, ako vje­rujete visokim faktorima i pribjegavate cjelodnevnim sunčanjima, dosta je vjero­jatno da ćete završiti s ope­kotinama. Često se čuje da su visoki faktori („za djecu“) čista imaginacija. Neki sastojci iz ovih preparata su vr­lo štetni, tako da ih se po­vezuje s nastankom kožnih pjega, a kasnije i melanoma. Pogotovo su ugrožena djeca.

Manje je poznato da su kožni melanomi rjeđi kod ra­dnika koji rade vani. Ali rizik se povećava za nekoli­ko puta ako godinama bora­vite pod fluorescentnom ras­vjetom. Prehrana bogata mar­garinom, jeftinim uljima i sli­čnim namirnicama tako­đer se povezuje s nastankom kožnog raka, a izgleda da inače proganjane zasićene masnoće pružaju izvjesnu zaštitu. A što ako je mobilna telefonija opasnija od sunca? I što kažete na činjenicu da djeca imaju manje karijesa, ako se više izlažu suncu? Na­ravno, uvijek mislim na izlaganje u razumno vrijeme.