Od nešto više od milijun hektara obrađenih poljoprivrednih površina, kod nas se navodnjava nešto manje od jedan posto. Za usporedbu, u svijetu ta brojka prosječno iznosi oko 17%. A, kod naših susjeda Talijana, oko 23%, s naglim, gotovo eksponencijalnim skokom udjela u navodnjavanju od 1940-ih godina
Gledajući poljoprivrednu emisiju nedjeljom na HTV-u, čovjek ne može, a da ne pomisli - gotovi smo. Jedan za drugim, seljaci ratari jadaju se kako prava kiša nije pala od ljeta prošle godine. Prošle godine. Pokazuju svoje nedorasle usjeve ozimog ječma i pšenice i suha polja gdje misle sijati ovogodišnji. Male, zelene biljčice, s tek nekoliko listova sramežljivo se zelene pred kamerama nacionalne televizije.
- E, da smo znali da će nas snimati, narasli bi. Da smo znali da će doći poljoprivredna emisija, pustili bi još koji list. Pa makar umrli kasnije. A ne ovako, na prepad.
- Evo, vidite kako mi izgledaju usjevi, jada se poljoprivrednik, mašući nesretnom iščupanom stabljikom ječma. –Ako ovako nastavi, ja ne znam što će biti. Sve mi izgledaju ovako. Već znam da će prinosi biti nikakvi.
- Pa on zna moju budućnost, pomisli ječam između dvije seanse mahanja.
- Doduše, budućnost mojih kolega. Moja je zapečaćena u trenutku kada me je ratar odlučio ubrati za ovu paradu pred kamerama. Ja ću se isušiti s korijenjem u zraku. Ja neću nikoga nahraniti. Moje sjeme neće nikada klijati. Ja sam žrtvovani pojedinac. Ali, ipak - ja sam medijska zvijezda! Nešto što ovi kržljavi hektari ozimih usjeva nikada neće biti. Ja sam bio na televiziji u krupnom planu. U kadru sam bio samo ja. I dva ratarova prsta. Ali, ja sam bio čitav. Ja u kadru. Oni su možda dobili jedan masovni. Kao kad se iz helikoptera pokaže koliko je puno ljudi na nekom okupljanju. Ili koliko ima puno usjeva. Ja sam jedinstven! I ja sam mrtav. Preživjet će milijuni kržljavih usjeva…
Prije famoznog ljeta prošle godine i zadnje prave kiše, o kojoj još pričaju stariji ratari i generacije usjeva, sjećam se, na našim poljima bile su poplave. I onda je bila nekakva poljoprivredna emisija u kojoj je nesretni ratar izvukao jednu biljčicu iz slavonskog blata i izlagao je kao ogledni primjerak nezainteresiranom HTV-ovom kamermanu. Nagledao se on tih žrtvovanih zvijezda. Otkad radi na toj prokletoj televiziji i otkad snima tu prokletu poljoprivrednu emisiju, hrvatskom seljaku u niti jednoj jedinoj epizodi nije bilo dobro. A, sudeći po njihovim najavama, niti čitavom hrvatskom agraru, pa onda ni Hrvatskoj uopće, nikada se nije smiješila lijepa budućnost.
U takvoj agrarnoj povijesti Hrvatske, prošetali su tu hektari oglednih primjeraka žita osušenog sušom i ječma potopljenog poplavom. Nasmiješili su se tu, u kadru od jedne sekunde, i voćke oštećene mrazom i oglodane najezdom glodavaca. Loza uništena peronosporom, krumpiri pojedeni zlaticom i kupusi prožvakani od strane gusjenica kupusara. Svaka kultura imala je svoju bolest ili štetočinu i svaka je, gotovo sigurno, imala utjecaja na hrvatski agrar i na hrvatsku povijest općenito.
Od ukupno nešto više od milijun hektara obrađenih poljoprivrednih površina, kod nas se navodnjava nešto manje od jedan posto. Za usporedbu, u svijetu ta brojka prosječno iznosi oko 17%. A, kod naših susjeda Talijana, oko 23%, s naglim, gotovo eksponencijalnim skokom udjela u navodnjavanju od 1940-ih godina naovamo. Do te zavidne brojke nisu došli preko noći, što vjerojatno ne možemo očekivati ni mi ovdje.
Stoga, iako ova godina do sada i jest iznadprosječno sušna, ne možemo očekivati da će bilo koja sljedeća u prosjeku biti uspješnija. Čak i pod uvjetima potpuno nepredvidive budućnosti. Znanstvenici se još uvijek spore ulazimo li u razdoblje globalnog zagrijavanja ili zahlađenja. No, jedno je sigurno, što god da se dogodi, za nas neće biti dobro. Iznenadit će nas, dovesti u bezizlaznu situaciju u kojoj nam pod hitno treba pomoć. A pomoći neće biti. Jer je nikada nije ni bilo. Koliko god nas ohrabrivali zadovoljni seljaci iz novih članica Europske unije.
Što se ove godine tiče, možemo očekivati porast cijena hrane, koji je rezultat ove velike suše, potpomognute velikim količinama napadanog snijega i iznenadnim mrazom pred sam kraj zime. I možemo očekivati da će kamere nacionalne televizije sve manje zumirati nesretne pojedince iz biljnog svijeta,a sve više one iz vrste Homo sapiens, podvrsta - Hrvat.
